Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

GLAVAŠ KONAČNO IZA REŠETAKA

Nakon brojnih pravnih zavrzlama, istaknuti hrvatski političar za kojeg se već dugo sumnja da je umiješan u ratne zločine napokon je uhapšen.
By Goran Jungvirth
Jedan od najmoćnijih hrvatskih političara u posljednjih desetak godina i nezavisni saborski zastupnik, Branimir Glavaš, priveden je u zagrebački okružni zatvor 26. oktobra, nedugo nakon što mu je, po drugi put u posljednjih pet mjeseci, ukinut imunitet.



Glavaš je na početku rata (1991-1995.) bio gradonačelnik i komandant odbrane istočnohrvatskog grada Osijeka, a protiv njega je pokrenuta istraga u vezi sa dva aktuelna slučaja mučenja i ubijanja srpskih civila u Osijeku tokom 1991.



Kao jedan od osnivača vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i bliski saradnik pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, pedesetogodišnji Glavaš je najviši hrvatski zvaničnik koji je do sada uhapšen zbog ratnih zločina. U Osijeku i ostalim dijelovima Hrvatske, a pogotovo u Slavoniji, još uvijek ga smatraju herojem zbog učešća u ratu kojim je zemlja izborila nezavisnost.



Obraćajući se prijateljima u svom osiječkom domu prije nego što je otišao u Zagreb i dobrovoljno se predao, ovaj bivši general Hrvatske vojske je izjavio: „Krenuo sam putem koji je, u vrijeme kada smo stvorili hrvatsku državu, bio nezamisliv i meni i svim hrvatskim vojnicima, pogotovo onima koji su izgubili svoje najmilije.“



Novinarima je Glavaš rekao i da nije odgovoran za ono za šta ga terete, te da je postupak protiv njega politički motiviran.



Glavaševo ovosedmično hapšenje označilo je kraj najkontroverznije pravne i polititičke afere u novijoj hrvatskoj istoriji, koju je i predsjednik Stjepan Mesić opisao kao „pravosudni skandal“.



Mandatno-imunitetno povjerenstvo hrvatskog sabora Glavašu je oduzelo imunitet još u junu ove godine, kako bi se protiv njega povela istraga u vezi sa ubistvom najmanje dvojice srpskih civila, te nezakonito pritvaranje i maltretiranje većeg broja njih.



Istraga je uslijedila nakon navoda bivšeg pripadnika jedne od hrvatskih jedinica pod Glavaševom komandom, Krunoslava Fehira, prema kojima je general naredio pomenuta pogubljenja Srba u Osijeku.



Ali, uprkos tome što su tužioci u više navrata zahtijevali da mu se odredi pritvor zbog toga što predstavlja prijetnju za svjedoke, Glavaš je ostajao na slobodi.



Prošle sedmice, šestorica Hrvata iz Osijeka uhapšena su zbog sumnje da su umiješana u ubistva najmanje šestorice Srba u ovom gradu tokom 1991. U lokalnim medijima je to nazvano „slučajem selotejp“, jer su ruke žrtava bile vezane, a usta bila zalijepljena. Tijela su im kasnije pronađena u rijeci Dravi.



Odmah nakon hapšenja, glasnogovornica državnog tužilaštva, Martina Mihordin, izjavila je da je Glavaš povezan sa ovom slučajem, ali je odbila to dodatno prokomentirati.



Glavaševo hapšenje se ovoga puta činilo neizbježnim.



Mandatno-imunitetno povjerenstvo – jedino tijelo koje može ukinuti imunitet saborskom zastupniku – sastalo se najprije 13. oktobra, kako bi raspravljalo o zahtjevu sudije zagrebačkog Županijskog suda, Zdenka Posaveca, za Glavaševo pritvaranje. Isto tijelo je u junu odlučilo da odobri istragu protiv Glavaša u vezi sa zločinima u Osijeku, ali je za hapšenje bila neophodna nova odluka.



Glavaš je još prije završetka tog sastanka spakovao stvari i oprostio se s porodicom, uvjeren da će iste večeri biti pritvoren.



„Mogu zatvoriti moje tijelo, ali nikada duh!“, prenijeli su njegove reči lokalni mediji.



Međutim, povjerenstvo je odbacilo zahtjev sudije Posaveca, tvrdeći da je on načinio izvjesne proceduralne greške – čime su neprijatno iznenađeni bili sudija, tužioci, te mnogi hrvatski političari i nezavisni posmatrači.



Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora (HHO), Žarko Puhovski, izjavio je kako je u ovoj situaciji hrvatsko sudstvo pokazalo „odsustvo volje i hrabrosti“ za konfrontaciju sa moćnim političarima poput Glavaša.



Bivša ministrica pravosuđa, Ingrid Antičević-Marinović, izjavila je u intervjuu za zagrebačku TV-stanicu Nova da to jasno pokazuje da je hrvatska država „jaka prema slabima, a slaba prema jakima“.



Nedugo nakon ove odluke povjerenstva, Mesić je za lokalne medije izjavio kako „nema sumnje da se radi o pravosudnom skandalu“.



Konačno, nakon četvorodnevnog pravnog natezanja i još jednog sastanka Mandatno-imunitetskog povjerenstva, zahtjev sudije Posaveca za Glavaševo hapšenje usvojen je 26. oktobra, a na temelju mogućeg uticaja na svjedoke i težine zločina za koji se sumnjiči.



Tek nakon ovakve odluke povjerenstva sudija Posavec je mogao izdati nalog policiji da uhapsi Glavaša.



General se predao iste večeri.



Hrvatski su mediji prenijeli da je Glavaš sutradan u svojoj zagrebačkoj ćelji otpočeo štrajk glađu, kako bi privukao pažnju javnosti na svoj slučaj, za koji pak i dalje tvrdi da je iskonstruiran i politički motiviran.



Goran Jungvirth je saradnik IWPR-a.