FOKUS NA EU: RUMUNIJI STABILNOST VAZNIJA OD REFORMI

Pred izbore zakazane za novembar, vlasti su nespremne da sprovedu reforme koje podrzaumevaju smanjenje broja zaposlenih.

FOKUS NA EU: RUMUNIJI STABILNOST VAZNIJA OD REFORMI

Pred izbore zakazane za novembar, vlasti su nespremne da sprovedu reforme koje podrzaumevaju smanjenje broja zaposlenih.

Monday, 21 February, 2005

U malom mesu Bicaz na istoku Rumunije, bivsi vodoinstalater Petre Agapiu pokusava da sastavi kraj s krajem tako sto prodaje staru odecu na ulici. "Imam cerku koja studira u Bukurestu", kaze on. "Dajem joj sve sto zaradim. Moja zena i ja smo nezaposleni, ali nase dete mora imati buducnost."


Dok se zemlja priprema za prijem u clanstvo u Evropskoj uniji 2007. godine - a sile konkurencije na slobodnom trzistu postepeno potiskuju tradicionalne industrije na marginu - mnogi ljudi u malim gradovima Rumunije suocavaju se sa istim problemima.


U Bicazu, nekada perspektivnoj industrijskoj zajednici, fabrike su uglavnom zatvorene, a omladina je napustila ovo mesto. Gotovo 60 odsto preostalih stanovnika su penzioneri, od kojih mnogi vreme provode u barovima, utapajuci tugu u jeftinom alkoholu.


Surova stvarnost medjunarodnih ekonomskih odnosa pocinje da se oseca u citavoj Rumuniji. Poslednjih nedelja, radnici su gotovo svakodnevno demonstrirali sirom zemlje, zahtevajuci vece plate, povecanje penzija, sigurnije zaposlenje i nize cene komunalnih usluga.


Radnici na zeleznici i u celicanama, rudari i industrija odbrane, svi su protestovali protiv planova vlade da ove godine smanji broj radnih mesta, kao sto je dogovoreno sa Medjunarodnim monetarnim fondom, MMF. Vlada je obecala MMF-u, svom glavnom ekonomskom mentoru, da ce otpustiti 23.000 radnika u javnom sektoru, ukljucujuci i 7.000 rudara, 6.000 radnika na zeleznici i oko 10.000 zaposlenih u neprofitabilnim drzavnim kompanijama.


U stvarnosti, otpustanja ce verovatno biti manje dramaticna nego sto vecina radnika strahuje, a analiticari predvidjaju da ce u izbornoj godini doci do usporavanja reformi - parlamentarni i predsednicki izbori zakazani su za novembar.


Politicki analiticar Mark Persival, iz rumunskog strucnog tima, predvidja da vlada nece zeleti da rizikuje vece nemire u godini kojom dominiraju izbori, uprkos potrebi restrukturiranja industrijskih preduzeca u vlasnistvu drzave.


"Problem je u tome sto je neuspeh vlade u otvaranju ekonomije samo pogorsao socijalne posledice takvog restrukturiranja", dodao je on.


Persival kljucni problem ekonomije vidi u sporom dotoku stranih investicija. "To je moglo otvoriti nova radna mesta za one koji su postali suvisni u drzavnim preduzecima", izjavio je. "Da je u Rumuniju doslo vise kompanija, bile bi im potrebne zeleznice za transport roba, pa u sistemu zeleznickog saobracaja ne bi bilo tako drasticnih redukcija."


Odsustvo stranih investicija ima mnoge ekonomske posledice. Posto se fabrike zatvaraju, a na njihovom mestu se ne pojavljuju novi poslodavci koji ce ih zameniti, sve veci broj Rumuna mora da trazi posao u inostranstvu. Njih oko dva miliona vec radi - uglavnom ilegalno - u Spaniji, Italiji, Nemackoj i Izraelu, izmedju ostalih zemalja.


Vlada je zabelezila i neke uspehe u ekonomiji u poslednjih nekoliko godina. Bruto domaci proizvod raste po stopi od oko pet procenata godisnje. Ocekuje se da ce stopa inflacije, koja je vrhunac dostigla 1997, kada je iznosila 150 procenata, do kraja 2004. godine pasti na devet procenata.


Vlada tvrdi da ce ubrzati tempo reformi da bi ostvarila cilj integracije u Evropsku uniju 2007. godine. Pored kljucnih oblasti pravosudja i uprave, koje je Evropska unija identifikovala kao prioritetne oblasti za temeljnu reformu, premijer Adrian Nastase je nedavno izjavio da ce njegova vlada "hrabro uci u restrukturiranje organa koje kontrolise drzava i privatizaciju sektora javnih usluga".


Ali, stvaranje prave trzisne ekonomije jos je daleko. "Ne mislim da vlada zaista moze znacajnije ubrzati proces restrukturiranja, cak i ako to pokusaju", izjavio je Sorin Jonita, direktor Rumunskog akademskog drustva, SAR, nezavisnog ekspertskog tima.


Prema njegovom misljenju, vlasti ce umesto toga vec ove jeseni proglasiti da je u pogledu harmonizacije sa EU "zadatak obavljen", ako uspeju da prodaju neka od kljucnih preduzeca u energetskom sektoru, ukinu jos nekoliko hiljada radnih mesta u javnim sluzbama i zadrze inflaciju pod kontrolom. Izvan toga, izjavljuje Jonita, jednostavno ce se osloniti na "malo srece i dobar marketing".


Analiticari kazu da i pored toga sto je veliki deo javnosti nezadovoljan radom vlade, malo je verovatno da ce glasaci izabrati alternativu vladajucoj Socijaldemokratskoj partiji, PSD.


Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je PSD najpopularnija kod glasaca, sa oko 40 procenata ispitanika koji se opredeljuju za nju - sto je znatno vise od koalicije liberalnih stranaka i stranaka centra, koja ima podrsku od 30 procenata ispitanih. Ultranacionalisticka Stranka za Veliku Rumuniju zauzima trece mesto sa podrskom od 14 procenata.


Analiticari kazu da vladajuca partija ima prednost zbog odsustva jake opozicije i tradicionalne politicke apatije velikog dela javnosti.


Ipak, javnost je svesna velikih nedostataka vlade. Ispitivanja javnog mnjenja izvrsena polovinom februara pokazala su da kod preko 70 procenata ispitanika veliko nezadovoljstvo izaziva ono sto dozivljavaju kao porast korupcije.


"Korupcija je ovde problem broj jedan", kaze Mark Persival. "To je jedan od glavnih razloga zasto Rumunija nema funkcionalnu trzisnu ekonomiju, jer su normalne ekonomske transakcije poremecene sistemom u kojem insajderi sa dobrim vezama imaju veliku prednost u odnosu na novopridoslice. A oni koji su spremni da daju mito (imaju prednost) u odnosu na one koji nisu."


Nekontrolisani ekonomski rast u privatnom sektoru koji nema mnogo veze sa delovanjem sila trzista predstavlja fenomen na koji treba obratiti paznju, upozorava Persival.


"Izgleda da vladu vise zanima konsolidacija politicke kontrole nego sprovodjenje trzisnih reformi", kaze Persival.


"Rumunija se razvija u drzavu mekog autoritarizma, sa poluotvorenom ekonomijom kojom i dalje dominiraju oni koji imaju veze sa vladajucom partijom."


Marian Kiriak je saradnik IWPR-a iz Bukuresta.


Frontline Updates
Support local journalists