Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

EU I NATO NASTAVLJAJU S PRETRESIMA U BOSNI

(TU br. 465, 26. avgust 2006.)
By IWPR
Pretresi su se odigrali u bosanskom gradiću Pale, gdje se nalazio ratni štab bivšeg predsjednika bosanskih Srba osumnjičenog za ratne zločine, Radovana Karadžića. U jednoj od operacija, kako se navodi, NATO vojnici izvršili su pretres kuće bivšeg komandanta policije Jovana Škobe.



„Vjeruje se da je gospodin Škobo povezan sa mrežom podrške Radovanu Karadžiću, zahvaljujući kojoj je on još uvijek na slobodi“, izjavio je Derek Čepel (Derek Chappel), portparol NATO-a u Sarajevu.



U drugoj je operaciji i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pretražila kuće bivšeg ratnog komandanta Radomira Kojića, njegovog zeta Radoslava Ilića, kao i Vlatka Mačara, Škobovog prvog susjeda – javila je novinska agencija Republike Srpske (SRNA).



Tu operaciju SIPA je, kao prva državna policijska agencija Bosne i Hercegovine, izvela uz podršku Vojne misije EU-a u Bosni (EUFOR), te italijanskih karabinjera.



Prema izvještajima lokalnih medija, nakon odlaska pripadnika NATO-a, SIPA je i uhapsila Škobu.



U izvještajima se navodi da je portparol EUFOR-a rekao da je operaciju na Palama izvela SIPA, a da pripadnici misije EU-a „pružaju podršku lokalnim vlastima“.



Ovi su pretresi uslijedili nakon što je EUFOR i prošle sedmice, kako je javljeno, u bosanskom gradu Banja Luci pretražio četiri kuće, među kojima je i ona koja pripada jednom srpskom vojniku osumnjičenom za prikrivanje vojnog komandanta bosanskih Srba i odbjeglog optuženika za ratne zločine, Ratka Mladića.



To je najavilo početak nove EU i NATO kampanje usmjerene protiv mreže podrške osumnjičenima za ratne zločine.



I EUFOR i NATO podržavaju rad Haškog tribunala operacijama čiji je cilj hapšenje osumnjičenih za ratne zločine, kao i razotkrivanje onih koji im pružaju podršku.



Ali to što su pretresi u posljednje dvije sedmice toliko učestali – nakon što su EUFOR i NATO u tom pogledu dugo bili neaktivni – nagovještava da oni možda djeluju u skladu s novim informacijama koje primaju, ili primjenjuju novu, agresivniju strategiju s ciljem da se najvažniji bjegunci privedu pravdi.



Upitan da li je Tribunal i na kakav način učestvovao u čitavoj operaciji, portparol tužiteljke Haškog suda, Anton Nikiforov, izjavio je da na to ne može davati bilo kakve komentare.



Mladić i Karadžić su na slobodi od 1995., kada su optuženi za genocid počinjen prilikom opsade Sarajeva i masakr koji je nad 8,000 Muslimana izvršen iste godine.



Okolnost da optuženici za ratne zločine nisu izručeni predstavlja najveću prepreku na putu pridruživanja Bosne EU-u.