Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

EKSTRADICIJE DOVEDENE U PITANJE

Ubojstvo srpskog premijera moglo bi osujetiti napore Haga da svi ratni zlocinci budu izvedeni pred lice pravde
By Chris Stephen

Ubojstvo srpskog premijera Zorana Djindjica prijeti da zaustavi ionako spore procese ekstradicije osoba osumnjicenih za ratne zlocine.


U pogledu hapsenja osumnjicenih koji zive u Srbiji Djindjic je za Hag predstavljao jedini izvor nade.


Njegovom smrcu, citavo to pitanje, sada je ponovo otvoreno.


Postoji, u stvari misljenje da su Djindjica mozda i ubili oni koji su strahovali da ce i sami biti uhapseni zbog optuzbi za ratne zlocine.


Glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) izjavila je ovog tjedna za jedan talijanski list da joj se Djindjic u jednoj prilici poverio, rekavsi da bi pokusaj reformiranja snaga sigurnosti mogao dovesti i do njegovog ubojstva.


Ali, dodala je, kada je rijec o predaji osoba osumnjicenih za ratne zlocine, pritisak na srpske lidere - kao i na lidere bosanskih Srba i Hrvata - ne smije prestati.


Na sastancima koje je 18. ozujka/marta odrzala s duznosnicima Evropske Unije, Krisom Patenom (Chris Patten) i Havijerom Solanom (Javier Solana), ona je zastupala stav da su jos uvijek nuzni pritisci, te da ce u tom smislu mozda opet biti potrebno i zaprijetiti obustavom financijske pomoci.


Pri tom se njena prijetnja odnosila i na Hrvatsku, jer je izrazila zelju da se pomoc toj zemlji uvjetuje predajom optuzenih generala, Janka Bobetka i Ante Gotovine.


Cini se da je i sam Brisel zauzeo prilicno cvrst stav. "Nastavit cemo s pritisakom na sve zemlje, ukljucujuci Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru", izjavio je Solana kao visoki predstavnik EU-a za medjunarodne odnose i sigurnost.


Paznja ce se vjerojatno prvenstveno usmjeriti ka dvojici kljucnih aktera iz Miloseviceve epohe - bivsem sefu tajne policije Jovici Stanisicu, kao i njegovom nekadasnjem zamjeniku, Franku Simatovicu.


Oni su uhapseni u sklopu akcije koju je srpska policija, nakon Djindjiceve smrti, pokrenula protiv organiziranog kriminala. Prema nekim glasinama, njihova se imena nalaze i na zapecacenim (tj. tajnim) optuznicama Haskog tribunala.


A ukoliko je zaista tako, bitce izvrsen snazan pritisak na Beograd da obojicu preda.


Djindjiceva smrt uslijedila je nakon sto je on poceo pokazivati stvarnu odlucnost da osumnjicene osobe isporuci Hagu.


Bivsi srpski predsednik Milan Milutinovic, koji je optuzen zajedno s Milosevicem, otputovao je u Hag u sijecnju/januaru. U veljaci/februaru njegovim je stopama krenuo i vodja Srpske radikalne stranke (SRS), Vojislav Seselj. Djindjic je za ovaj mjesec najavio i ekstradiciju dvojice bivsih vojnih starjesina.


Haski tuzioci su se od Djindjica nadali i glavnom zgoditku - transferu Ratka Mladica.


Od svih preostalih optuzenika za koje se vjeruje da se kriju u Srbiji, bivsi general bosanskih Srba svakako je najznacajniji.


Nekoliko dana prije svoje smrti, Djindjic je uspio u tome da i vojska izda saopcenje kojim se distancira od Mladica.


Smisao tog saopcenja bio je jasan: ukoliko ga policija pokusa uhvatiti, vojska nece stati u njegovu zastitu.


Za sve to postojali su jaki razlozi: Djindjic je trpio veliki pritisak Zapada, a pogotovo Sjedinjenih Drzava.


Pjer-Risar Prosper (Pierre-Richard Prosper), ambasador SAD-a za pitanja ratnih zlocina, izjavio je u sijecnju/januaru da ce Mladic morati biti izrucen kako bi Kongres odobrio financijsku pomoc Srbiji.


Rok za to produzen je do 15. lipnja/juna, i cini se da Del Ponteova odlucno zastupa stav da ne smije biti nikakvih daljih odlaganja.


Ali ako je Djindjic ubijen zbog toga sto je krenuo u potragu za osobama osumnjiceima za ratne zlocine, bit ce to izvor ogromnih problema i za njegovog nasljednika (ukoliko on pokusa uciniti isto).


Jos veci ce to problem biti za samu medjunarodnu zajednicu, koja doduse sve osobe osumnjicena za ratne zlocine zeli vidjeti u Hagu, ali koja istovremeno ne zeli izazvati bilo kakvu novu krizu u Srbiji.


Dragan Sutanovac, predsednik Odbora za sigurnost Skupstine Srbije, izjavio je ovog tjedna da Mladic vise ne boravi na teritoriji te republike - tako da se od Beograda ne moze ocekivati da ga uhapsi.


Ukoliko je tako, moguce je da se i Mladic, poput Karadzica, skriva na potezu izmedju Srbije, Crne Gore i bosanske Republike Srpske (RS), nastojeci izbejeci hapsenje.


Medjutim, prije ili kasnije Zapad ce se ponovo suociti s istim problemom: a tada ce morati odluciti hoce li na Djindjicevog nasljednika izvrsiti jos jaci pritisak.


Chris Stephen je sef Ureda IWPR-a u Hagu.