Donosenje Zakona O Povratku Izbeglica

Visi predstavnik u Bosni, namece nove zakone da bi ubrzao povratak izbeglica. Ali smanjenje broja NATO jedinica moze uzrokovati da sve zavrsi u nasilju.

Donosenje Zakona O Povratku Izbeglica

Visi predstavnik u Bosni, namece nove zakone da bi ubrzao povratak izbeglica. Ali smanjenje broja NATO jedinica moze uzrokovati da sve zavrsi u nasilju.

Thursday, 10 November, 2005

Sit politickih zapreka koje sprecavaju povratak izbeglica, visoki medjunarodni funkcioner u Bosni, Wolfgang Petritsch, namece nove zakone kojim bi se ubrzao ovaj proces.


Novo zakonodavstvo uvodi niz kazni za vlasti koje odbijaju saradnju. Takodje, ono ima za cilj da natera lokalne vodje da uspostave efikasne stambene zavode, da omoguce nesmetano funkcionisanje sudova i izgradnju dodatnih stambenih objekata, gde su potrebni.


"Cetiri godine posle Daytonskog sporazuma, stotinama hiljada izbeglica i raseljenih lica jos uvek je onemogucen prilaz njihovim stanovima, kucama, poslovnim objektima i imanjima", rekao je Petritsch obrativsi se preko televizije, 27.oktobra. "Ja ovo ne mogu prihvatiti, jer se krsi Daytonski sporazum, Ustav vase zemlje i gotovo sve postojece medjunarodne konvencije o ljudskim pravima."


Povratak izbeglica u njihove domove od pre rata, kljucna je odredba Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995.godine, koji je omogucio prestanak rata u Bosni i prepravljanje ustava i pravnog sistema zemlje.


Po sporazumu, nekih dva i po miliona raseljenih Bosanaca, u zemlji i inostranstvu, dobili su pravo povratka u njihova mesta stanovanja. Medjutim, de facto podela Bosne na neprijateljske etnicke enklave je zaustavila ovaj proces. Nekoliko Bosanaca koji su se usudili preci preko bivsih linija fronta da bi povratili imovinu koju su posedovali pre rata, cesto je cekala ljutita gomila naroda, koju su organizovali njihove ratne vodje.


U vise slucajeva, povratnici su bili izlozeni maltretiranju, napadima, a njihove kuce i imovina unistavali. U drugim slucajevima, ljudi koji su se uselili u napustene kuce ili stanove za vreme rata, jednostavno su odbijali da ih napuste kada su se vratili


njihovi vlasnici. Zahtevi koje su ispunjavali pripadnici etnickih manjina su se cesto "gubili" ili sporo resavali unutar stambene birokratije.


Da bi se izbeglo nasilje, medjunarodne organizacije koji rade na povratku iseljenih lica pribegavaju postepenom pristupu. Umesto slobodnog povratka za sve, one rade ka sporijem ali bezbednijem, organizovanom povratku.


Glavna agencija, kancelarija Viseg komeserijata za izbeglice UN (UNHCR), pocela je da pregovara sa lokalnim vlastima, u nadi da ce se posle neizbeznih dugih i zamornih pregovora, vece grupe izbeglica moci vratiti kuci zasticeni mirovnim trupama.


Cetiri godine kasnije, nekih 1,2 miliona bosanskih Srba, Hrvata i Muslimana jos uvek se nije vratilo kuci. Medjunarodni zvanicnici su izracunali da bi, ukoliko se uzme u obzir trenutna brzina povratka, bilo potrebno dvadeset i dve godine da se sve izbeglice vrate u Hrvatsko-bosansku federaciju, i cetrdeset godina da se vrate u Republiku Srpsku.


Zakon koji Petritsch namece ukida sve ranije dozvole stanovanja, i nalaze stambenim zavodima da u maksimalnom roku od devedeset dana prosleduje sve zahteve. Policiji je dato izmedju petnaest do trideset dana da izbaci ilegalne stanare, upotrebljavajuci silu ako je to potrebno.


U slucaju da lokalne vlasti ne uspeju da ostvare stroge rokove, stambeni zavodi i njihovi zaposleni moraju platiti kazne od pet stotina do pet hiljada nemackih maraka. Osim toga, upozorava Petritsch, dobice otkaz ekstremno neprofesionalno osoblje koje odbija da saradjuje.


"Vlasti su izabrane da bi sluzile gradjanima, a ne gradjani njima. Gradjani moraju postati svesni da imaju odredjena prava, i da su ona licna, univerzalna i neogranicena", kazalo se u zajednickoj objavi vodecih medjunarodnih organizacija koje podrzavaju ovaj zakon.


"Suvise dugo vladaju teske politicke opstrukcije zakona o imovini i stanovanju, i mnogi u vlastima precutno prihvataju ilegalnu okupaciju hiljada domova. Ilegalno posedovanje imovine se vise nece tolerisati", kaze ova objava.


Vladajuce etnicke partije jos nisu prokomentarisale novi zakon, ali medjunarodne organizacije govore da je jos uvek rano da se oseti efekat novog zakona u praksi.


Etnicke manjine i opozicione partije pozitivno su ocenile novi zakon, kako oni ukazuju da se ne slazu da nekim njegovim odredbama.


One izbeglice koje nisu bili vlasnici svojih stanova, vec su pre rata bili nosioci stanarskog prava, imaju rok od devedeset dana da se vrate svojim kucama, kada prime pozitivan odgovor iz stambenog zavoda. Ukoliko se u toku toga perioda ne vrate, gube svoja prava.


U praksi, to znaci da ce se oni ili morati vratiti brzo svojim kucama od pre rata, ili ce ih izgubiti, iako uslovi za njihov povratak jos uvek teski. Ova ideja plasi ne samo izbeglice vec i medjunarodne zvanicnike, jer u mnogim gradovima i selima jos uvek vladaju licnosti koji su vrsili etnicke zlocine i etnicko ciscenje u toku 1992. i 1993.godine.


"Siguran sam da bi mi se svideo ovaj novi zakon", kaze sesdesetsedmogodisnji Muhamed Lemez, Musliman koji je 1993.godine pobegao iz svog stana u zapadnom delu Mostara kojeg kontrolisu bosanski Hrvati. "Ja jos uvek nisam siguran da je sazrelo vreme za moj povratak. Ali kada mi se odobri zahtev, ja se moram ili odmah vratiti, ili cu zauvek izgubiti stan."


Kako lokalnoj policiji na celoj teritoriji Bosne nije uspelo da pokaze da je u stanju da garantuje bezbednost povratka etnickih manjina, teret bi mogao pasti na SFOR snage koje predvodi NATO. Njihov broj ce u nekoliko sledecih meseci opasti sa trideset na dvadeset hiljada.


Iako komandant SFOR-a, americki general Ronald Emerson Adams, naglasava da ce ove smanjene snage "biti vrlo pokretne i moci upotrebiti silu ako je to potrebno", mnogi se pitaju da li su one opremljene da se nose sa neorganizovanim, pojedinacnim povratcima po celoj zemlji.


Ali, kako kaze jedan pripadnik medjunarodne humanitarne organizacije, koji govori pod uslovom da ostane anonima, "Ovo je dobar zakon, ali je rizican".


Janez Kovac je pseudonim novinara iz Sarajeva.


Frontline Updates
Support local journalists