Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

DELIC ODGOVORAN I ZA „HALILOVICEVE“ ZLOCINE?

Deliceva optuznica bit ce mozda prosirena nekim navodima koji su se prvobitno pojavili u Halilovicevoj.
By Janet Anderson
Haski su tuzioci predlozili da protiv bivseg zapovjednika bosanske vojske, Rasima Delica, bude podignuta nova optuznica, u kojoj bi bile sadrzane i one optuzbe koje su do sada bile pripisivane njegovom potcinjenom suparniku, Seferu Halilovicu, koji je u medjuvremenu proglasen nevinim.



Prvobitna optuznica protiv Delica otpecacena je u ozujku/martu ove godine i tereti ga za zlocine koje su za vrijeme trajanja sukoba u Bosni (1992-1995) navodno pocinili borci iz inozemstva, takozvani „mudzahedini“.



U novoj pak verziji – koja je izdana prije tjedan dana i koju suci tek trebaju potvrditi – spominje se znatno veci broj incidenata za koje se odgovornost pripisuje Delicu. Osim toga, istice se i da je kao zapovjednik oruzanih snaga optuzeni bio nadlezan za pokretanje istrage o masakrima koje su pocinile snage bosanskih Muslimana, kao i za kaznjavanje onih koji su u tim zlocinima sudjelovali.



U novoj se verziji podrobnije obrazlaze i priroda Delicevog odnosa prema razlicitim formacijama iz sastava bosanske vojske, pri cemu se svaka od njih opisuje kao „formacija pod zapovjednistvom i kontrolom okrivljenog“.



Haski promatraci vec su uocili direktnu vezu izmedju cinjenice da je Halilovic proglasen nevinim i okolnosti da je protiv Delica pripremljena nova optuznica. U oba se slucaja, uostalom, radi o zapovjednoj odgovornosti.



Na sudjenju Halilovicu potvrdjeno je da su za masakre koji su nad hrvatskim civilima pocinjeni u srednjebosanskim selima odgovorni muslimanski vojnici, ali je u presudi navedeno kako okrivljeni ipak nije imao stvarnu kontrolu nad doticnim jedinicama, te kako „po jednom od nacela medjunarodnog prava zapovjednik ne moze biti smatran odgovornim za zlocine koje su pocinile osobe koje u naznacenom razdoblju nisu bile pod njegovim zapovjednistvom“.



Kao zapovjednik sarajevskog Glavnog staba, Delic je u optuznici opisan kao „najvisi pripadnik ARBiH-a [Armije Bosne i Hercegovine], koji je bio neposredno potcinjen predsjednistvu/predsjedniku Bosne i Hercegovine“.



U optuznici se navodi da je on znao ili imao razloga znati za zlocine koje je pocinila bosanska vojska, a da pritom nije ucinio nista kako bi te zlocine istrazio i kaznio krivce.



U novoj je optuznici podrobno opisano i ono sto se desavalo u bosanskim selima Grabovici i Uzdolu, koja se nalaze u neretvanskoj dolini. Delic je navodno „kao zapovjednik Glavnog staba sluzbeno odobrio operaciju [Neretva 93]“, ciji je cilj bilo okoncanje opsade Mostara.



U Grabovici je u rujnju/septembru 1993. ubijeno najmanje 27 hrvatskih civila, cija su se tijela mogla vidjeti „duz obale rijeke Neretve ili kako plove po njoj“. U Uzdolu je pak ubijeno najmanje 29 civila, medju kojima je bilo staraca i djece.



U oba je slucaja Delic optuzen zbog toga sto, iako je pokrenuo istrage o spomenutim masakrima, te istrage nije okoncao, niti kaznio pocinioce.



Ta dva sela – Grabovica i Uzdol – bila su spomenuta i u optuznici protiv Sefera Halilovica. Potonji je formalno bio glavnozapovjedajuci bosanskih oruzanih snaga sve do lipnja/juna 1993., kada je za njegovog pretpostavljenog imenovan – Delic.



Sudsko vijece je u slucaju Halilovic ovoga tjedna presudilo da okrivljeni nije zapovijedao operacijom Neretva 93, vec da mu je umjesto toga Delic povjerio duznost nacelnika inspekcije, odnosno koordinatora i kontrolora.



Da li ce tuzilastvo uspjeti dokazati kako Delic izvan svake sumnje snosi zapovjednu odgovornost, odnosno da je imao kontrolu nad doticnim jedinicama – ostaje da se vidi.



U novoj se optuznici okrivljenome pripisuje i odgovornost za zloglasne dogadjaje koji su se odigrali u Bugojnu (centralna Bosna), gdje je zajedno sa stotinu pripadnika Hrvatskog vijeca obrane (HVO) bilo pritvoreno i oko stotinu civila.



Vojna policija bosanskih Muslimana je iz doticnog zatvorskog objekta izvela 21 pripadnika HVO-a, kojima se nakon toga gubi svaki trag.



Rasim Delic je okrivljen zbog toga sto nije poduzeo nista kako bi se kaznili krivci za taj zlocin.



Opisani dogadjaji spominju se i u optuznici koja je u Hagu podignuta protiv druge dvojice bosanskih oficira – bivseg zapovjednika Treceg korpusa Envera Hadzihasanovica, te starjesine Sedme muslimanske brigade, Amira Kubure.



Na kraju njihovog sudjenja, tuzioci su u srpnju/julu mjesecu predlozili da oni budu kaznjeni s ukupno 30 godina zatvora zbog toga sto nisu sprijecili zlocine koje su njihovi potcinjeni pocinili u centralnoj Bosni tokom 1993. i 1994.



Pored toga, u optuznicu protiv Delica ubacen je i dio koji se tice ubojstva najmanje sestorice hrvatskih civila u selu Doljani (kod Jablanice), koje su pripadnici muslimanskih snaga izvrsili u srpnju/julu 1993. Tada je grupi bosanskih Hrvata prilikom pokusaja bijega bila postavljena zasjeda.



Okrivljeni je optuzen zbog toga sto, iako je bio upoznat s ubojstvima i ostalim zlodjelima, nije pokrenuo nikakvu istragu, niti je kaznio pocinitelje.



Izvjesni su promatraci kritizirali optuznice podignute protiv bosanskih starjesina, tvrdeci da su one bile motivirane iskljucivo politicki, odnosno zeljom Tribunala da ostavi utisak nepristrasnosti tako sto ce, osim Srbima i Hrvatima, suditi i Muslimanima.



Nakon sto je prva verzija optuznice protiv Delica bila podignuta u ozujku/martu ove godine, pojedini su muslimanski politicari reagirali prilicno burno, optuzujuci sud za pokusaj izjednacavanja odgovornosti „onih koji su pocinili zlodjela i unistili Bosnu“ s odgovornoscu „onih koji su je branili“.



No, oni koji prate aktivnosti Tribunala skloni su tvrditi kako se u Hagu nikada ne donose ishitrene odluke.



„Tuzilastvo postupke pokrece na temelju dostupnih dokaza – i sumnjam da bi slucajevi u kojima ne postoji dovoljno dokaza bili procesuirani iskljucivo iz politickog razloga“, izjavio je Edgar Cen (Edgar Chen) iz Koalicije za medjunarodnu pravdu.



Medjutim, cinjenica da je optuznica protiv Delica izmijenjena svega nekolika dana nakon izricanja presude Halilovicu ipak ide na ruku pobornicima teorije zavjere.



Po rijecima Emira Suljagica, novinara-istrazivaca sarajevskog magazina Dani, trenutak u kojem je podignuta nova optuznica „predstavljao je jasan signal da ce Halilovic biti ostavljen na miru, dok ce Delic morati odgovarati“.



Janet Anderson je voditeljica projekta IWPR-a u Hagu.