Datum pojavljivanja utvrđen odmah po Mladićevom dolasku u Hag

Lekari su zaključili da je on sposoban da izađe pred sud.

Datum pojavljivanja utvrđen odmah po Mladićevom dolasku u Hag

Lekari su zaključili da je on sposoban da izađe pred sud.

Plane carrying Ratko Mladic from Serbia arrives in Rotterdam. (Photo courtesy of ICTY)
Plane carrying Ratko Mladic from Serbia arrives in Rotterdam. (Photo courtesy of ICTY)
Wednesday, 1 June, 2011

Piše: Rachel Irwin iz Haga (TU br. 695, 1. jun 2011.)

Ratko Mladić će se prvi put pojaviti pred Haškim tribunalom 3. juna – saopštio je danas tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) na izuzetno posećenoj konferenciji za štampu.

Nakon što je 16 godina proveo u bekstvu, Mladić je napokon uhapšen 26. maja u Srbiji. Pošto mu je pred srbijanskim sudom odbijena žalba na odluku o ekstradiciji, prebačen je u Holandiju, gde je 31. maja predat Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Na konferenciji za štampu održanoj 1. juna, sekretar suda Džon Hoking (John Hocking) je rekao da se sa Mladićem sreo prilikom njegovog iskrcavanja iz aviona.

„Bio je veoma kooperativan“, kazao je Hoking. „Dobro smo komunicirali [i] obe strane su razumele jedna drugu.“

Lekar je utvrdio da je Mladić sposoban da bude prebačen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Hagu, da bi – odmah po dolasku – bile sprovedene i dodatne medicinske pretrage, rekao je Hoking.

Iako Mladić već godinama navodno boluje od niza bolesti, Hoking kaže da lekari tvrde kako „nijedan problem“ neće sprečiti normalan tok sudskog postupka.

On je primetio i da u dosadašnjoj istoriji Tribunala nijedan pritvorenik nije bio proglašen mentalno ili fizički nesposobnim za suđenje.

Kao komandant glavnog štaba vojske bosanskih Srba u periodu od 1992. do 1996., Mladić je u njoj – zajedno sa svojim šefom, Radovanom Karadžićem, koji je bio predsednik samoproklamovanog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovni komandant – predstavljao najviši autoritet.

Njih dvojica se terete za neka od najtežih zlodela koja su počinjena u bosanskom ratu, a navodno su sudelovali i u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo „raseljavanje“ bosanskih Muslimana sa teritorije na koju su pravo polagale srpske snage u Bosni i Hercegovini – kaže se u optužnicama koje su protiv njih dvojice podignute.

Među zločinima za koje se terete su i artiljerijska i snajperska kampanja protiv Sarajeva, koja je trajala 44 meseca i u kojoj je poginulo skoro 12,000 ljudi, kao i masakr koji je nad oko 8,000 bošnjačkih (bosansko-muslimanskih) muškaraca i dečaka 1995. izvršen u Srebrenici. Smatra se da je reč o najtežem pojedinačnom zločinu koji je nakon Drugog Svetskog rata počinjen na evropskom tlu.

Osim toga, Mladić i Karadžić se terete i za zločine genocida, progona, istrebljenja, ubijanja i prisilnog raseljavanja – koji su se desili u velikom broju opština širom Bosne.

Tužilac Bramerc je novinarima kazao kako Mladićevo hapšenje znači da niko ne može „računati da će ostati nekažnjen“.

Za žrtve je, kako je rekao, „16 godina veoma dug period čekanja“.

„Mi im priznajemo da su hrabri“, kazao je on. „Bez njihove podrške Tribunal ne bi ništa postigao.“

Bramerc je napomenuo i da je njegova kancelarija pre godinu dana izmenila optužnicu protiv Mladića kako bi je dodatno uskladila sa onom protiv Karadžića, ali da u ovoj fazi još uvek nije doneta nikakva odluka o tome da li će se zahtevati da dva suđenja budu spojena. (Za potpunije informacije o tome, videti tekst „Mladiću se verovatno neće suditi zajedno s Karadžićem“.)

Rachel Irwin izveštava za IWPR iz Haga.

Balkans
Frontline Updates
Support local journalists