Da li ce se Seselj suociti sa optuzbama za etnicko ciscenje u Vojvodini? Tuzilastvo u dilemi zbog pravila MKSJ

Da li ce se Seselj suociti sa optuzbama za etnicko ciscenje u Vojvodini? Tuzilastvo u dilemi zbog pravila MKSJ

Wednesday, 16 June, 2004
Tokom statusne konferencije u slucaju Tuzilac protiv Vojislava Seselja, sudija Karmel Agijus iskazao je svoje nezadovoljstvo postupkom tuzilastva, koje je zatrazilo preispitivanje nedavne odluke njegovog pretresnog veca. 'Bicu veoma otvoren sa Vama, gospodjo (Hildegard) Uerc-Reclaf', poceo je sudija 'Bio sam veoma iritran kada sam video ovaj prigovor'. Prigovorom je zatrazeno od sudije Agijusa da omoguci (zadrzi) pravo tuzilastva da trazi odobrenje od Pretresnog veca za ulaganje zalbe na osnovu Pravila 72 B (ii) ukoliko Zalbeno vece odluci da je tuzilastvo pogresno primenilo pravila zaleci se direktno na osnovu Pravila 72 B (i). Bez intervencije sudije Agijusa, tuzilastvo bi tako izgubilo alternativnu mogucost za zalbu zbog kraceg predvidjenog roka po Pravilu 72 B (ii). Zalba je izjavljena protiv odluke pretresnog veca da, usled nepostojanja oruzanog sukba u Vojvodini, tuzilastvo ne moze da optuzi Seselja za zlocine koji su tamo pocinjeni (u ovom slucaju nasilno preseljenje nesrpskog stanovnistva). Sud je ostavio tuzilastvu mogucnost da ili izmeni optuznicu ili da dostavi dovoljno potrebnih dokaza da bi se optuzbe odrzale.

Tuzilastvo namerava da se zali protiv odluke pretresnog veca sa obrazlozenjem da je vece pogresilo u primeni prava. Tuzilastvo tvrdi da je pretresno vece pobrkalo zahteve iz clana 3 Statuta MKSJ o ratnm zlocinima i clana 5 koji se tice zlocina protiv covecnosti. Dok clan 3 zahteva 'blizu vezu' izmedju oruzanog sukoba i zlocina, clan 5 'zahteva samo da je oruzani sukob postojao i da su zlocin pocinjeni u kontekstu tog oruzanog sukoba', navodi se u prigovoru tuzilastva. Tuzilac priznaje da nije bilo oruzanog sukoba u Vojvodini, ali insistira da je navodna deportacija nesrba iz oblasti bila preduzeta kao deo zajednickog zlocinackog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje vece srpske drzave.

Tuzilastvo veruje da pitanje iskljucenja Vojvodine iz optuznice predstavlja pitanje vezano za nadleznost, t.j. pitanje sta spada u nadleznost suda, i zbog toga ce uloziti zalbu direktno Zalbenom vecu na osnovu Pravila 72 B (i). Medjutim, postoji mogucnost da Zalbeno vece odbaci zalbu pre nego so uopste utvrdi da li ona ima osnova ili ne, ukoliko stane na stanoviste da je tuzilastvo koristilo pogresnu proceduru u obracanju Zabenom vecu. Odgovor na pitanje sta je ispravni postupak u konkretnom slucaju zavisi od toga kako ce Zalbeno vece okarakterisati problem * kao stvar nadleznosti ili jednostavno necega sto se tice forme optuznice, sto bi zahtevalo odobrenje pretresnog veca za ulaganje zalbe. Ukoliko tuzilasvo izabere pogresan put nece biti sudjenja za zlocine koji su se navodno odigrali u Vojvodini.

Pravila ustanovljavaju dva nacina za ulaganje zalbe protiv odluke u prethodnom postupku koji zavise od prirode problema u pitanju. Ukoliko se problem tice pitanja nadleznosti, tuzilasvo ima rok od 15 dana od dana donosenja odluke da protiv iste ulozi zalbu Zalbenom vecu sastavljenom od trojice sudija. Ukoliko pak pitanje nije pitanje nadleznosti, tuzlastvo mora da zatrazi potvrdu od pretresnog veca da 'odluka sadrzi probleme koji bi mogli znacajno da uticu na pravicno i efikasno sprovodjenje postupka ili ishod sudjenja' da bi uopste moglo da ulozi zalbu, za cije ulaganje rok iznosi samo 7 dana.

Ukoliko Zalbeno vece utvrdi da se tuzilastvo pozvalo na pogresne odredbe, tuzilastvo nece imati daljih procesnih sredstava - posto ce u tom trenutku rok za trazenje odobrenja od pretresnog veca vec isteci. Upravo zbog ovih razloga je pristup tuzilastva dvostruk: ono planira da ulozi zalbu direktno Zalbenom vecu u roku od dve nedelje, a s druge srane trazi od Pretresnog veca da zadrzi pravo tuzilastva da zatrazi odbrenje za zalbu (ako Zalbeno vece odbije da razmatra zalbu iz razloga sto smatra da se ne radi o ptanjima nadleznosti). Iako neuobicajen i iako ga pravila MKSJ izricito ne predvidjaju, zahtev tuzilastva je potpuno razumljiv, uzimajuci u obzir posledice pogresnog izbora.

Na kraju statusne konferencije, sudija Agijus je verbalno odbio zahtev tuilastva uz obrazlozenje da sudija u prethodnm postupku nema nadleznost da produzava rokove za trazenje odobrenja za ulaganje zalbe. Ukoliko se tuzilastvo pozvalo na pogresne odredbe u svoj zalbi na osnovu pravila 72 B (i), Seselj se nece suociti sa optuzbama za nasilnu deportaciju nesrba iz Vojvodine. Osteceni verovatno nece razmeti tehnikalije koje ce spreciti da se njihov slucaj cuje u sudu.

Cini se da je malo opravdanja za postojanje takvih proceduralnih tehnikalija koje sprecavaju podizanje optuzbi pred sudom gde one mogu biti u potpunosti ispitane i o koima bi sud trebalo da presudi. Bilo bi dobro da MKSJ kreirajuci svoja pravila procedure osigura da do takvih situacija ne dodje.
Frontline Updates
Support local journalists