Crnogorski rivali razmatraju mogucnost zajednicke koalicije

Crnogorski predsednik priprema kompromis sa nekadasnjim rivalima

Crnogorski rivali razmatraju mogucnost zajednicke koalicije

Crnogorski predsednik priprema kompromis sa nekadasnjim rivalima

Tuesday, 6 September, 2005

Crnogorski predsednik Milo Djukanovic vrsi konsultacije o stvaranju koncentracione vlade, kako bi premostio unutrasnje podele u zemlji. Njegova vlast u Crnoj Gori ozbiljno je ugrozena nakon aprilskih izbora u kojima je vladajuca koalicija izgubila apsolutnu vecinu u parlamentu. Polozaj crnogorskog predsednika dodatno je oslabljen aferom koju je pokrenuo zagrebacki nedeljnik "Nacional", u kojoj se crnogorski predsednik dovodi u vezu sa organizovanom duvanskom mafijom na Balkanu.


U toku serije sastanaka tokom avgusta sa predstavnicima parlamentarnih partija, govorilo se o stvaranju koncentracione vlade kao i mogucem roku za raspisivanje referenduma o crnogorskoj nezavisnosti.


Stvaranjem vlade siroke koalicije doslo bi do smanjivanja unutrasnjih tenzija i raskola izmedju dva podjednako jaka politicka bloka koji podrzavaju ili se protive izlasku Crne Gore iz jugoslovenske federacije.


Da je kompromis moguc, pokazao je Djukanovicev susret sa Predragom Bulatovicem, liderom prosrpske koalicije "Zajedno za Jugoslaviju", pocetkom avgusta u ekskluzivnoj vili Gorica u Podgorici, mestu rezervisanom za odabrane goste.


To je, ujedno, bio i prvi susret nasamo nekadasnjih partijskih drugova od njihovog rastanka 1997.godine kada je crnogorski predsednik okrenuo ledja Slobodanu Milosevicu, dok je Bulatovic ostao veran srpskom vodji do njegovog politickog kraja.


Ono sto danas priblizava ove politicke rivale je cinjenica da su poslednjih meseci oni znatno politicki oslabili. Nakon izrucenja Milosevica Hagu, Bulatoviceva Socijalisticka narodna partija, SNP, ima ozbiljnih razmoilazenja s vlastima u Beogradu.


Bulatovica nespokojnim cine i najnovija sporenja u DOS-u, izmedju Kostunice i Djindjica. Od ishoda tih sporova uveliko zavisi i sudbina SRJ i federalne vlade u kojoj participira SNP. Ako pobedi struja srpskog premijera Djindjica, koji je blizak Djukanovicu i ne narocito zainteresovan za opstanak umiruce federacije, pozicije Bulatoveceve SNP na saveznom nivou mogle bi biti ugrozene.


Djukanovicu, s druge strane, idu u prilog sporenja u DOS-u, jer nestabilnost u Beogradu i svadje oko vlasti, samo dodatno mogu osnaziti projekat za nezavisnost Crne Gore, za koji se Djukanovic zalaze. Medjutim, moc crnogorskog predsednika ugrozena je nakon izbora 22.aprila kada je koalicija "Pobeda je Crne Gore", okupljena oko njegove partije Demokratske partije Socijalista, DPS, osvojila marginalnu pobedu nad projugoslovenskom koalicijom, osvojivsi tri mesta vise u parlamentu.


Neuverljiva pobeda na izborima, primorala je crnogorskog predsednika da ideju o organizovanju referenduma za nezavisnost stavi u drugi plan. Pad Milosevica, sest meseci pre odrzavanja izbora, uticao je na javnost da se zapita o spornoj ekonomskoj dobrobiti sukcesije.


Djukanovic je nakon izbora dodatno oslabljen aferom u "Nacionalu", u kojoj se crnogorski predsednik dovodi u vezu sa organizovanim svercom cigareta, ali i drugim korupcionaskim skandalima u koje su upleteni ljudi iz vrha vlasti.


Nakon izbora, Djukanoviceva DPS stranka morala se osloniti na nesigurnu pomoc Liberalnog saveza, LS, cijih je sest mesta od kljucne vaznosti za obezbedjivanje parlamentarne vecine. Ali, dok liberali zele odmah da pocnu za procesom sticanja nezavisnosti, crnogorski predsednik se nasao pod pritiskom medjunarodne zajednice da to pitanje privremeno odlozi.


Nakon aprilskih izbora, Bulatovic je izjavio da ce njegov projugoslovenski blok bojkotovati referendum ukoliko ga ne sazove koncentraciona vlada. On je dalje insistirao da uslove za fer referendum moze ispuniti samo vlada siroke koalicije koja bi kontrolisala MUP, stavila na uvid gradjanima tajne dosijee i uticala na drzavne medije, kako bi oba bloka, onaj za nezavisnost i projugoslovenski bila podjednako zastupljena. Bulatovic je, takodje, zahtevao da se biracki spiskovi dovedu u red.


U medjuvremenu, Djukanovic se susreo sa Draganom Socem, liderom Narodne stranke, NS i Bozidarem Bojovicem iz Srpske narodne stranke, SNS, clanovima bloka "Zajedno za Jugoslaviju". On je, takodje, odrzao sastanke sa svojim koalicionim partnerom, Zarkom Rakcevicem, sefom Socijaldemokratske stranke kao i sa Demokratskim savezom Albanaca. Miodrag Zivkovic, vodja Liberalnog saveeza, odbio je da se susretne sa predsednikom.


Liberalni savez je nakon izbora podrzao formiranje manjinske vlade DPS-a i SDP-a, ali uz obavezu da ta vlada organizuje referendum o nezavisnosti Crne Gore najkasnije pocetkom sledece godine. Djukanovic je od strane liberala optuzen za brojne tajne susrete sa Bulatovicem, te za nameru da od referenduma odustane.


"Ukoliko se Djukanovic i Bulatovic saglase o zajednickom resavanju problema u Crnoj Gori, to znaci moratorijum, odnosno referenduma nece biti", kaze Zivkovic.


Dok SNP i NS, clanice projugoslovenskog bloka, prihvataju stvaranje koncentracione vlade, njihov koalicioni partner - Srpska narodna stranka Bozidara Bojovica protivi se organizovanju referenduma, a u u koncentracionu vladu bi usla jedino kada bi ta vlada pristala da pripremi nove izbore.


Zarko Rakcevic lider Socijaldemokratske partije, protivi se stvaranju vlade siroke koalicije: "Ukoliko dodje do formiranja koncentracione vlade, sigurno ce doci do novih izbora. Pedeset i pet odsto crnogorskih biraca nije glasalo za takvu vladu i to ce sigurno predstavljati neku vrstu obmane".


Milka Tadic-Mijovic urednik je projekta IWPR i urednik podgorickog nedeljnika "Monitor".


Frontline Updates
Support local journalists