CRNA GORA ZAHTEVA RAZGOVORE O RAZLAZU

Pravi cilj Podgorice jeste izbegavanje saveznih izbora, koji bi se mogli lose zavrsiti za premijera Djukanovica.

CRNA GORA ZAHTEVA RAZGOVORE O RAZLAZU

Pravi cilj Podgorice jeste izbegavanje saveznih izbora, koji bi se mogli lose zavrsiti za premijera Djukanovica.

Monday, 21 February, 2005

Premijer Crne Gore, Milo Djukanovic, zahtevao je razgovore o raspustanju drzavne zajednice sa Srbijom, potezom za koji njegovi protivnici tvrde da vise predstavlja pokusaj da produzi sopstveni opstanak na funkciji nego da ostvari potpuni raskid sa Beogradom.


Vlada koja se zalaze za nezavisnost provela je nekoliko poslednjih meseci vrseci pritisak na premijera Srbije, Vosjilava Kostunicu, da zakaze razgovore o okoncanju drzavne zajednice, nudeci kao model raspad Cehoslovacke na dva suverene drzave 1993. godine.


Vodjstvo Crne Gore kaze da zeli da sadasnja slaba zajednica preraste u nesto sto opisuju kao savez dve nezavisne drzave.


Posto su nedavno odustali od zahteva za odrzavanje referenduma o nezavisnosti, crnogorski zagovornici nezavisnosti sada traze direktne bilateralne razgovore izmedju Beograda i Podgorice da bi ostvarili isti rezultat.


Drzavna zajednica – nastala od bivse jugoslovenske federacije – ustanovljena je “Beogradskim sporazumom” na prolece 2002. godine, koji je potpisan pod znacajnim pritiskom predstavnika Evropske unije za bezbdnost i spoljnu politiku, Havijera Solane.


Sporazumom je odredjeno da svaka od republika moze raspustiti zajednicu referendumom koji bi bio odrzan u roku od najmanje tri godine posle potpisivanja sporazuma.


Bilo je izvesnih neslaganja oko toga kako treba tumaciti odredbu o trogodisnjem periodu. Bio je potreban snazan pritisak medjunarodne zajednice da bi se Djukanovic uverio da to znaci 2006, a ne sledece godine. Do razlaza u tumacenju je doslo zato sto je Ustavna povelja zajednice potpisana u Beogradu godinu dana posle potpisivanja Beogradskog sporazuma.


Mada su Ustavnom poveljom bili predvidjeni direktni izbori za zajednicki parlament, Crna Gora je odbila da ih sprovede. Umesto toga, Podgorica je predlozila da parlamenti dve republike imenuju svoje predstavnike za zajednicki parlament, i to je aranzman koji je trenutno na snazi.


Ustavni status Crne Gore dominira politickim zivotom republike vec neko vreme i stvara rascep izmedju onih koji zagovaraju nezavisnost i onih koji podrzavaju bliske veze sa Srbijom.


Mada se tabor zagovornika nezavisnosti opire direktnim izborima za zajednicku skupstinu, opozicija i dalje insistira na njihvom odrzavanju. Djukanoviceva Demokratska partija socijalista, DPS, i njeni mladji saveznici u Socijaldemokratskoj partiji, SDP, strahuju da bi mogli izgubiti na direktnim saveznim izborima, smatrajuci da je manja verovatnoca da ce glasaci koji se zalazu za nezavisnost izaci na ove izbore i glasati nego sto je to slucaj sa njihovim oponentima.


Vlada takodje veruje da bi opozicija unutar Crne Gore bila ojacana ukoliko bi odnela pobedu na izborima za skupstinu.


“Ne mozemo pobediti na ovi izborima, a nas poraz bi opoziciji dao legitiman razlog da zahteva prevremene izbore u Crnoj Gori”, izjavio je za IWPR zvanicnik DPS koji je zeleo da ostane anoniman.


Isti izvor navodi da njegova stranka zeli da obezbedi sporazum sa Srbijom kojim bi se ona odrekla saveznih izbora, a Crna Gora bi s druge strane prihvatila da ne dovodi u pitanje opstanak drzave pre 2006. godine.


Rade Bojovic, analiticar u podgorickom Centru za demokratiju i ljudska prava, CEDEM, izjavio je da bi vlada Srbije mogla prihvatiti takvu ponudu da bi izbegla poraz od strane nacionalisticke Radikalne stranke sa kojom bi se sukobila na saveznim izborima.


Vecina stranaka u Srbiji podrzava drzavnu zajednicu, a tvrdokorna nacionalisticka opozicija ima velikih izgleda da pobedi na saveznim izborima jer se suprotstavlja onom clanu Beogradskog sporazuma koji ostavlja otvorenom mogucnost nezavisnosti za Crnu Goru.


Solanin kabinet, koji je prvobitno i konstruisao drzavnu zajednicu, kaze da ce prihvatiti svaki sporazum do kojeg dodju Beograd i Podgorica, dok je portparol Kristina Galah nedavno zahtevala da se napravi sporazum o saveznim izborima.


Brisel se i dalje protivi referendumu za nezavisnost u Crnoj Gori, strahujuci da bi to moglo ugroziti reformisticki kurs u Beogradu i destabilizovati Kosovo.


Kris Paten, sef Evropske komisije za spoljnu politiku, u pismu koje je procurelo u javnost u septembru, predlozio je da se drzavna zajednica ocuva do 2006. godine da bi se medjunarodnoj zajednici dalo vremena da resi pitanje konacnog statusa Kosova.


Odlaganje referenduma u Crnoj Gori moglo bi zapravo pomoci Djukanovicu da se spase, posto ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se glasaci udaljavaju od ideje nazavisnosti, Poslednje ispitivanje koje je sproveo CEDEM pokazuje da je podrska za nezavisnost opala za sest procenata samo u poslednjem mesecu. Prema ovom istrazivanju 42,5 procenata bi glasalo za nezavisnost, a 36,7 procenata protiv.


Neizvesnost u pogledu podrske koju bi glasaci pruzili ideji nezavisnosti navela je crnogorske zvanicnike da se priblize poziciji da referendum treba posmatrati samo kao “poslednje resenje”, dok bi u svacijem najboljem interesu bilo da se postigne bilateralni sporazum.


”Dve vlade treba da se dogovore o transformaciji sadasnje drzavne zajednice u u savez nezavisnih drzava”, izjavio je Djukanovic nedavno.


Zahtevao je susret sa Kostunicom da bi razgovarao o ovom pitanju – ali srpski premijer odlucno odbija cak i da razmotri takav predlog. “Susret visokih zvanicnika Srbije i Crne Gore radi razgovora o podeli dve republike i formiranju nezavisnih drzava nikada nije planiran, i takav sastanak nece biti odrzan”, izjavio je Srdjan Djuric, sef Kancelarije za odnose s medijima pri vladi Srbije.


Vecina analiticara veruje da ce Djukanovic izbeci opasnost koju za njega predstavljaju direktni savezni izbori, jer Brisel nije vrsio pritisak na njega da ucestvuje, a Srbija ga ne moze primorati na to.


Medjutim, jednako je malo verovatno da ce Djukanovic uspeti da ubedi Beograd da uzme ucesca u pregovorima o razdvajanju.


“Opcija dve nezavisne drzave u ovom trenutku nije realisticna, jer je javno mnjenje u Srbiji protiv toga”, izjavio je analiticar CEDEM-a Rade Bojovic za IWPR. “Novi predlog crnogorske vlade verovatno cilja na odredjene krugove u Briselu, da bi se pokazalo da republika ne zeli potpuno odvajanje od Srbije.”


Nedjeljko Rudovic je novinar dnevnika “Vijesti” iz Podgorice


Frontline Updates
Support local journalists