Crna Gora se okrece euru

Podgorica se nada da ce joj euro pomoci u razresavanju hronicne ekonomske krize.

Crna Gora se okrece euru

Podgorica se nada da ce joj euro pomoci u razresavanju hronicne ekonomske krize.

Wednesday, 19 December, 2001

Crna Gora se sprema da postane prva zemlja u istocnoj Evropi koja ce euro proglasiti svojom zvanicnom valutom.


Ovim potezom, koji ce, kako se ocekuje, uslediti 1. januara, ostvarice se se dodatni prihod za crnogorsku vladu koja se nada da ce time resiti hronicni manjak u budzetu do koga je doslo kada je Crna Gora ostala bez znacajne medjunarodne finansijske podrske nakon pada Slobodana Milosevica prosle godine.


Novac zaradjen na crnom trzistu i devizne ustedjevine iz slamarica morace da se konvertuju u bankama najkasnije do marta meseca sledece godine.


Ljubisa Krgovic, predsednik saveta Centralne banke, izjavio je da su pripreme za konverziju deviznog novca u euro u toku, a ekonomisti tvrde da su prve novcanice vec pristigle.


Ogromne sume deviznog novca su polozene na racune u komercijalnim bankama od pocetka decembra. Sve crnogorske banke su likvidne.


Ovo bi trebalo da pomogne Vladi da prebrodi tekucu ekonomsku krizu. Projektovani budzet za sledecu godinu koji je tezak 670 miliona nemackih maraka je za trecinu veci od proslogodisnjeg. To pokazuje da je Vlada Crne Gore ocekivala znacajno uvecanje prihoda po osnovu konverzije deviza u euro.


Dok je Milosevic bio na vlasti, Milo Djukanovic, koji se zestoko suprotstavljao jugoslovenskom predsedniku, primao je znacajnu pomoc sa Zapada. Posle Milosevicevog pada sa vlasti, zapadna pomoc je isparila zbog neslaganja medjunarodne zajednice sa teznjom Crne Gore za nezavisnoscu.


Preovladavalo je misljenje da sve gora ekonomska situacija ugrozava kampanju za odvajanje od Srbije. Sada, medjutim, cini se da je vladajuca koalicija, koja se zalaze za nezavisnost, poboljsala situaciju uoci odrzavanja referenduma sledeceg proleca.


Centralna banka ocekuje da ce razmeniti devize u iznosu od 150 do 200 miliona eura. Ova suma je, medjutim, samo projekcija. Ljudi su se navikli da svoju deviznu ustedjevinu cuvaju kod kuce, u slamaricama, a takodje je i pitanje koliko ce novca pristici od trgovine svercovanom robom.


Strucnjaci veruju da je 40 do 60 odsto privrednih aktivnosti u Crnoj Gori u zoni sive ekonomije sto obuhvata 70.000 do 100.000 Crnogoraca, odnosno sestinu celokupnog stanovnistva republike.


Uprkos kritikama, vlada odbija da istrazuje poreklo novca koji ce se razmeniti za euro. Nebojsa Medojevic, direktor Centra za tranziciju u Podgorici, pozalio se da ce ova zamena novca pruziti "priliku mafiji o kojoj je samo mogla da sanja. Umesto komplikovanih i skupih operacija pranja prljavog novca, oni ce prosto moci da se usetaju u crnogorske banke, isprazne svoje torbe pune gotovog novca na sto i prebace ga na bankovni racun".


Medjutim, Centralna banka kaze da vlasti strahuju da bi novac od nelegalne trgovine prosto mogao da bude iznet van zemlje ukoliko bi se istrazivalo njegovo poreklo. Dragana Ostojic, clanica saveta Centralne banke, ukazala je na cinjenicu da ne postoji ogranicenje za kolicinu novca koja se moze uneti ili izneti iz zemlje.


Niko ne moze sa sigurnoscu reci da li ce, recimo, "prljavi novac" ruske mafije biti legalizovan preko crnogorskog bankarskog sistema. Ipak, Centralna banka nezvanicno otkriva da ce spreciti priliv stranog novca tako sto ce najverovatnije ograniciti pravo na konverziju u euro na gradjane Crne Gore koji ce morati da popune posebne formulare da bi izvrsili takve transakcije.


Krgovic je izjavio za IWPR da ce od 1. januara do 31. marta 2002. godine Crnogorcima biti omoguceno da razmene do 5.000 nemackih maraka bez provizije. Za sume do 10.000 maraka banke ce naplacivati proviziju od 0,5 odsto, dok je za vece sume neophodno otvaranje racuna u banci.


To znaci da ce mnoge crnogorske firme, koje su se navikle da finansijske transakcije obavljaju gotovinom kako bi izbegle placanje poreza, morati da svoj novac drze u bankama sto ce drzavi omoguciti vecu kontrolu nad novcanim tokovima.


Postoje strahovanja da ce uvodjenje nove valute destabilizovati situaciju u Crnoj Gori. Mihailo Banjevic, direktor Aluminijumskog kombinata u Podgorici, plasi se naglog porasta cena na malo "sto ce ocito navesti radnike da zatraze povecanje plata".


Ipak, ministar trgovine Ivan Raicevic tvrdi da takva strahovanja nemaju realnog osnova. Sa predvidjanjem resornog ministra slaze se i Ivan Karadzic, suvlasnik lanca supermarketa "Mex". "Cene nece skociti jer konverzija u euro nece iziskivati dodatne troskove, tako da nema razloga za povecanje maloprodajnih cena", kaze Raicevic.


Zoran Radulovic je novinar podgorickog nedeljnika "Monitor".


Frontline Updates
Support local journalists