Crna Gora: Ogorcenje zbog opozicione 'cenzure'

Ujedinjeni protivnici predsednika Djukanovica osujecuju njegove medijske reforme, usvojivsi restriktivne izmene medijskih zakona. Pise: Zoran Radulovic iz Podgorice.

Crna Gora: Ogorcenje zbog opozicione 'cenzure'

Ujedinjeni protivnici predsednika Djukanovica osujecuju njegove medijske reforme, usvojivsi restriktivne izmene medijskih zakona. Pise: Zoran Radulovic iz Podgorice.

Slobodu stampe u Crnoj Gori ugrozava nova opoziciona koalicija, ciji je cilj uklanjanje s vlasti predsednika Mila Djukanovica.


Izmene medijskih i izbornih zakona, koje je opozicija progurala u parlamentu, osudili su mnogi jer strahuju da ce se time dovesti u pitanje sloboda informisanja i postovanje ljudskih prava u zemlji.


U pokusaju da uklone Djukanovica s vlasti, nedavno udruzeni neprirodni politicki savez - koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" i proindependisticki Liberalni savez - sa jednim glasom vise u crnogorskom parlamentu, udario je u medijsko uporiste vlasti.


Prema izmenama postojecih medijskih zakona, ne samo drzavni nego i privatni mediji morace da postuju nova pravila kojima se propisuje vrsta sagovornika, duzina clanka, pa cak i vrsta komentara koje mogu objaviti. Ovim izmenama se takodje propisuje tacan broj reportaza, izvestaja, intervjua i drugih oblika predstavljanja koji drzavni i privatni mediji moraju da objave o svakoj politickoj stranci koja preda izbornu listu.


Novim zakonima se takodje "preporucuje" novinarima da se oko naslova, nadnaslova, podnaslova i drugih detalja u clanku konsultuju sa partijskim celnicima. Za nepostovanje novih propisa predvidjene su drasticne novcane kazne od 2,5 do 15 hiljada eura sto iznosi izmedju 50 i 300 minimalnih plata u Crnoj Gori.


Direktor programa za Evropu organizacije Article 19, Frederika Prina, osudila je nametnuta pravila kao "isuvise restriktivna". Ona je dodala da je nametanje nacina pracenja izbora privatnim medijima "neprihvatljivo".


OEBS je ove izmene zakona opisao politicki motivisanim i brzopletim potezom, a Evropski institut za medije je izrazio zabrinutost jer se novim zakonima ugrozava uloga medija kao cuvara demokratskih vrednosti.


Ove medjunarodne organizacije su pogotovo razocarane jer je crnogorska vlada pre skoro godinu dana pokrenula proces reformi u drzavnim medijima izradom tri zakona o javnom servisu i RTV Crna Gora, radiodifuziji i javnom informisanju.


Nacrti ovih zakona izradjeni su uz ekspertsku pomoc Saveta Evrope, Article 19 i Evropskog instituta za medije koji su ih ocenili kao ponajbolje u regionu. Medjutim, upravo u trenutku kada je vlada razmatrala ove zakonske predloge, opozicija je usvojila svoje izmene postojecih medijskih zakona, kojima "navode vodu na svoju vodenicu".


Proindependisticki Liberalni savez uskratio je podrsku Djukanovicu posle potpisivanja martovskog sporazuma u Beogradu cime se odrekao raspisivanja referenduma o nezavisnosti za najmanje tri godine.


Posle lokalnih izbora u maju mesecu, liberali su, na iznenadjenje svih, okrenuli ledja svojim bivsim saveznicima i udruzili se sa koalicijom "Zajedno za Jugoslaviju". To je dovelo do zakazivanja prevremenih parlamentarnih izbora za 6. oktobar ove godine.


Liberali su izjavili da je njihov glavni cilj uklanjanje s vlasti manjinske vlade Djukanoviceve Demokratske partije socijalista, DPS, kao i samog predsednika.


Ovim amandmanima crnogorska opozicija po prvi put fakticki preuzima kontrolu nad drzavnim medijima, dok se privatnim medijima namecu striktna pravila koja se odnose na izvestavanje o predizbornoj kampanji.


Prema novim propisima, dovoljna je prosta vecina glasova u parlamentu da bi se smenio glavni i odgovorni urednik drzavnog medija umesto dvotrecinske vecina koja je bila neophodni uslov pre usvajanja medijskih amandmana. To, u sustini, znaci da ce opozicija moci da za glavne i odgovorne urednike drzavnih medija postavlja sopstvene kandidate.


Portparol najjace opozicione stranke, Socijalisticke narodne partije, SNP, Dragan Koprivica, tvrdi de ce ove norme "pomoci privatnim medijima da postanu stvarno nezavisni posto nisu u stanju da se odupru pritisku Djukanovicevih pristalica".


Lider Liberalnog saveza, Miodrag Zivkovic, smatra, medjutim, da je u parlamentu usvojeno prelazno resenje jer se novi zakoni ne mogu primeniti ni u narednih sest meseci. On je izjavio za IWPR da se parlament odlucio za prelazno resenje jer se vladini zakoni, cak i u slucaju da se usvoje po hitnom postupku, ne mogu primeniti na vreme - pre parlamentarnih izbora u oktobru. "Za formiranje regulatornih tela trebalo bi najmanje sest meseci ili vise", kaze Zivkovic.


Uprkos visokim novcanim kaznama, neke privatne medijske grupe su upozorile da nece postovati nove propise. Slavoljub Scekic, direktor crnogorskog dnevnog lista "Vijesti", porucio je politicarima da osnuju sopstvene medije ukoliko zele da kontrolisu protok informacija.


"Oni koji su smislili da politicare pretvore u glavne urednike koji ce sami davati naslove, nadnaslove i odredjivati duzinu teksta, to mogu uciniti jedino kada kupe ili osnuju sopstveni medij", tvrdi Scekic.


Novinarska udruzenja su, osim osude novih izmena medijskih zakona koje su opisala kao pokusaj uvodjenja cenzure, takodje zahtevala da parlament sto pre usvoji vec pripremljeni paket vladinih medijskih zakona.


Veselin Pavicevic, strucnjak za izborno pravo sa Univerziteta Crne Gore, izjavio je da je ovde rec o "delu neuke osobe ili nekoga ko je spreman da otvoreno krsi Ustav."


Ipak, moguce je da se stvari nece odvijati kako bi to opozicija zelela. Posto nije uspeo da spreci izglasavanje spornih promena zakona, predsednik Djukanovic je amandmane ocenio nedemokratskim i vratio ih parlamentu na ponovnu raspravu.


Crnogorski parlament ce sada morati da ponovno razmotri amandmane, a to bi moglo znaciti da nece stupiti na snagu pre opstih izbora u oktobru.


Zoran Radulovic je novinar nezavisnog podgorickog nedeljnika "Monitor".


Frontline Updates
Support local journalists