BOSNA: LUTRIJA ZA RATNE ZLOCINCE

Mnogi od onih koji su osumnjiceni da su pocinili zlocine nikada nece biti izvedeni pred lice pravde.

BOSNA: LUTRIJA ZA RATNE ZLOCINCE

Mnogi od onih koji su osumnjiceni da su pocinili zlocine nikada nece biti izvedeni pred lice pravde.

Tuesday, 2 August, 2005

Stotine osumnjicenika za ratne zlocine u Bosni verovatno ce izbeci sudsko gonjenje zato sto pravosudne vlasti ne raspolazu potrebnim resursima i cesto oklevaju da pokrecu sudske postupke, kazu analiticari.


Ured drzavnog tuzilastva Bosne obavestio je IWPR da je prikupio dokaze kojima se preko 10.000 ljudi tereti za ratne zlocine. Dokazi su zasnovani na dokumentima kojima raspolazu tuzioci i policija Federacije i Republike Srpske, RS.


Tokom godina, veliki deo ovih dokaza je dostavljen na razmatranje Hagu, ali do oktobra prosle godine sud UN je odobrio optuznice za samo 661 lice, kojima ce se suditi ili pred novim Vecem za ratne zlocine, VRZ, bosanskog drzavnog suda ili pred okruznim sudovima u RS i kantonalnim sudovima u Federaciji. VRZ, koje ce delom biti popunjeno medjunarodnim tuziocima i sudijama, preuzimace politicki osetljive slucajeve i prepustati vecinu postupaka sudovima nizeg ranga.


Neki politicari u Bosni smatraju da je Haski tribunal trebao da da zeleno svetlo za mnogo vise optuznica, i da to nije ucinjeno zato sto nije raspolagao dovoljnim resursima da obradi ogromnu kolicinu dostavljenih dokaza.


Medjutim, cak i da je sud UN odobrio vise slucajeva, malo je verovatno da bi bosansko pravosudje bilo u stanju da se nosi sa njima. Sa izuzetkom VRZ, malo njih poseduje resurse ili volju da pokrece postupke za ratne zlocine.


Lokalni kantonalni i okruzni sudovi nemaju dovoljno finansijskih sredstava i njihovo osoblje je slabo obuceno. Pored toga, mnogi tuzioci i sudije su ili korumpirani ili podlozni politickom pritisku i etnickoj pristrasnosti.


Od 10.000 ljudi za koje bosansko drzavno tuzilastvo smatra da su umesani u ratne zlocine, 6.909 se trenutno razmatra za pokretanje postupaka pred lokalnim pravosudnim vlastima u Bosni koje od proslog oktobra vise ne moraju da traze dozvolu od tribunala u Hagu za izdavanje optuznica.


Ali, sticanje takvih novih prava je jedna stvar, a fakticko pokretanje sudskih postupka druga.


Od kraja rata ovde je bilo samo nekoliko desetina lokalnih postupaka za ratne zlocine i samo nekoliko osudjenih. Analiticari kazu da, s obzirom na to da nema indikacija da ce se situacija znacajnije popraviti, postoji mogucnost da ce stotine ljudi osumnjicenih za ratne zlocine proci bez kazne, iako su pocinili masovna ubistva.


Da bi ilustrovao razmere ovog problema, IWPR ce od sledece sedmice publikovati seriju istrazivanja o glavnim osumnjicenicima koji i dalje izmicu tuziocima, uprkos svedocenjima mnogih svedoka i drugim dokazima koji su upotrebljivi na sudu.


Istrage pokazuju da ovi ljudi imaju razlicita politicka, socijalna i etnicka zaledja, ali njihovo ostajanje na slobodi ima istu osnovu – bliske veze sa policijskim i pravosudnim organima u gradovima u kojima zive.


Situacija je najgora u RS, gde pravosudje do danas nije uspelo da osudi ni jednog osumnjicenika za ratne zlocine. Prvo sudjenje za ratne zlocine zavrseno je 11. februara oslobadjanjem 11 bosanskih Srba, policajaca koji su bili optuzeni za nezakonito pritvaranje i ubistvo katolickog svestenika Tomislava Matanovica i njegovih roditelja 1995. godine.


Njihovo oslobadajanje naislo je na siroku osudu od strane grupa za ljudska prava i udruzenja zrtava.


Branko Todorovic, koji se nalazi na celu lokalnog ogranka Helsinskog komiteta za ljudska prava, izjavio je za IWPR da je bilo indicija da su “nepravilno” vodjene istrage uticale na ishod sudjenja.


“Oklevanje da se sudi bivsim pripadnicima policije i vojske i politickim figurama prisutno je svuda u Bosni”, izjavio je Dzejms Lajon, direktor projekta Medjunarodne krizne grupe za Srbiju i Crnu Goru.


“Ali, to je najupadljivije u RS, jer tamo niko jos nije osudjen, dok u Federaciji ima bar nekoliko presuda za ratne zlocine i policija tamo ne ucestvuje tako aktivno u zastiti ratnih zlocinaca.”


Medjunarodni zvanicnici kazu da ce broj lokalnih postupaka porasti kada VRZ pocne da vodi slucajeve krajem ovog meseca. Ali, lokalni pripadnici organa pravosudja i spoljni posmatraci kazu da ovaj sud - koji ce na pocetku ciniti tri sudska veca i jedno zalbeno vece – moze obraditi samo mali deo ukupnog broja slucajeva.


“Mada cemo nadzirati sve slucajeve, vece za ratne zlocine ce se baviti samo onim slucajevima koji su politicki osetljivi”, izjavila je portparol drzavnog tuzioca Edita Pejovic.


“Okruzni sudovi u RS i kantonalni sudovi u Federaciji bice naldezni za ostale slucajeve.”


Emir Suljagic, novinar-istrazivac koji izvestava o sudjenjima za ratne zlocine, veruje da kantonalni i okruzni sudovi u stanju u kakvom se sada nalaze nisu dorasli ovom poslu.


“Dovoljno je pogledati njihov ucinak u poslednjih devet godina da bi se stekla predstava o njihovoj efikasnosti”, kaze on.


“Zbog oklevanja lokalnih vlasti, stotine ljudi je proslo nekaznjeno. Zive na slobodi i ogromna vecina ce i ostati na slobodi.”


Medjunarodni zvanicnici kazu da bi se ovaj propust mogao ispraviti u narednim godinama implementacijom reformi, kao sto je uvodjenje objedinjene policije na nivou drzave i multietnickih sudova koji bi se bavili slucajevima ratnih zlocina.


“Imacemo slucajeve u kojima ce osumnjicenike saslusavati sudije razlicite etnicke pripadnosti, sto bi trebalo da dovede do nekih promena”, izjavila je Edita Pejovic.


“To bi zajedno sa novom drzavnom policijom koja ce promovisati profesionanije kadrove moglo dovesti do otvaranja velikog broja slucajeva.”


Dodala je da ce se kvalitet istraga popraviti kada se jednom implementiraju planovi za pravljenje mesovitih grupa domacih i medjunarodnih tuzilaca koji ce raditi u koordinaciji sa tuziocima iz okruznih i kantonalnih sudova.


Medjutim, uprkos uvodjenju novih struktura, vecina analiticara veruje da ce stotine osumnjicenika za ratne zlocine i dalje izmicati pravdi.


“Ne mogu zamisliti da ce sudovi u Bosni ili drugde u staroj Jugoslaviji biti u stanju da vode sudske postupke za one koji su pocinili ratne zlocine”, izjavila je za IWPR Dzudit Armata, koja je pratila sudjenja za ratne zlocine u Hagu za potrebe Medjunarodne koalicije za pravdu, ICJ.


“Sam njihov broj i neadekvatni resursi znace da ce mnogi pocinioci ostati na slobodi i da nece biti pozvani na odgovornost.”


Lajon iz Medjunarodne krize grupe izjavio je za IWPR: “Nase istrage ratnih zlocina iz 1998. ukazuju na veliki broj slucajeva. Gotovo svi osumnjiceni kojima smo se bavili i dalje su na slobodi i ostace na slobodi jer lokalne vlasti nemaju potrebnu politicku volju i resurse (da ih izvedu na sud).”


Muhamed Dzemidzic, izvrsni direktor Helsinskog komiteta za ljudska prava u Bosni, kaze: “Kada VRZ pocne sa radom mislim da ce dobro napredovati… ali apsolutno nije moguce uhapsiti i goniti za ratne zlocine sve one za koje je Hag dao zeleno svetlo.”


Hju Grifits je koordinator istrazivackih projekata IWPR-a.


Frontline Updates
Support local journalists