Bosna ignorise sirenje side

Vlada zariva glavu u pesak odbijajuci da se suoci sa sirenjem AIDS-a u zemlji.

Bosna ignorise sirenje side

Vlada zariva glavu u pesak odbijajuci da se suoci sa sirenjem AIDS-a u zemlji.

Tuesday, 6 September, 2005

U Travniku, pospanom gradicu u srednjoj Bosni, jedan travar tvrdi da je otkrio tajnu koja je i dalje misterija za naucnike i doktore sirom sveta. Za malu sumu novca, travar nudi uplasenim i ocajnim zrtvama cudotvoran lek protiv smrtonosnog virusa, AIDS.


"Ja mogu da izlecim svakoga od bilo koje bolesti - cak i u slucaju neizlecivih bolesti kao sto su AIDS, rak i bolesti srca", kaze travar nakon sto smo ga pozvali na telefonski broj koji je naveo u jednom od brojnih oglasa u novinama.


"Napokon, AIDS je zapravo niz bolesti koje izaziva opadanje imuniteta obolelog", kaze travar dodajuci da njegova tajna prirodna terapija omogucava organizmu da se bori protiv bolesti i suzbije je.


"Prosto mi posaljite novac, ja cu vam poslati lek postom", dodaje on veselo.


Ovom travaru svakako ne manjka pacijenata. U Bosni i Hercegovini su nemar vlasti, neznanje i predrasude, kako se veruje, zajedno doprineli sirenju smrtonosne zarazne bolesti putem upotrebe intravenoznih narkotika i prostitucije.


Sada su, medjutim, medjunarodne organizacije prenele lokalnim zvanicnicima da se moraju preduzeti mere kako bi se sprecilo izbijanje epidemije.


Prema zvanicnoj statistici ukupan broj lica zarazenih HIV virusom u zemlji je 56, ali zapadne agencije smatraju da je prava brojka "neuporedivo veca". UNAIDS, agencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv AIDS-a, upozorava da zvanicna statistika pothranjuje lazan osecaj sigurnosti u zemlji.


Regionalni koordinator ove medjunarodne organizacije Dzejn Gronou kaze za IWPR: "Vlasti mogu da kazu kako su brojke obolelih male zbog cega ovaj problem nije prioritet, te da ima znatno vaznijih problema u zemlji. Mi bi ovakav pristup opisali kao odbijanje zvanicnih vlasti da se suoce sa realnoscu."


Amna Kurbegovic, osoba zaduzena za HIV/AIDS projekat pri UNICEF-u, izjavila je za IWPR da je doslo do naglog povecanja broja zarazenih lica sa druge strane drzavne granice - u Srbiji.


"Na hiljade ljudi u Srbiji su sada zarazeni HIV virusom, a takodje je nedavno uoceno znatno povecanje registrovanih slucajeva u Hrvatskoj", kaze ona.


"Bosna je jedina zemlja u regionu sa zvanicnom malim brojem registrovanih slucajeva, te stoga nije proglasena zemljom visokog rizika. Ipak, situacija u regionu ukazuje na cinjenicu da to nije realni odraz pravog stanja."


Najveci problem pri utvrdjivanju prave situacije u zemlji je nedostatak koordinacije izmedju vladinih institucija koje su podeljene na nivou entiteta. Tek su se prosle godine sastali koordinatori programa za borbu protiv AIDS-a iz Federacije i Republike Srpske da bi prikupili podatke za citave zemlju.


Drugi problem predstavlja cinjenica da vecina ljudi ne zeli da se podvrgne testu kojim bi se utvrdilo eventualno postojanje HIV virusa posto ova procedura nije besplatna, ali ni poverljiva kao sto je to slucaj drugde u Evropi.


Gronou upozorava na mogucnost da izvesne grupe visokog rizika kao sto su prostitutke ili narkomani sire zarazu, a da toga nisu svesni: "U ovom delu sveta ove grupe su izlozene diskriminaciji zbog cega se skrivaju od pogleda javnosti."


Postoje snazne predrasude zbog cega su zarazeni najcesce prokazeni i izopsteni iz svojih zajednica.


Amna Kurbegovic iz UNICEF-a kaze da su tokom prethodnog istrazivanja sprovedenog na ulicama Bosne i Hercegovine anketari culi ekstremne stavove o ljudima zarazenim HIV virusom. Zajednicki imenitelj u njihovim stavovima bio je da "ih treba sve pobiti", kaze ona.


Usled toga, ljudi cesto zaziru od trazenja najosnovnijih informacija o virusu.


Prvi slucaj AIDS-a u zemlji je zabelezen 1986. godine. Radilo se o stanovniku Bosne koji je neko vreme ziveo u Africi i verovalo se da se tamo zarazio HIV virusom. Kada je priznao da je HIV pozitivan, drustvo ga je odbacilo, njegova zena je izgubila posao, a njegova deca su morala da promene skolu.


Posle toga, lica zarazena virusom su bila znatno diskretnija i malo se njih usudilo da javno prizna da je zarazeno. Takva tajnovitost samo doprinosi veoma slaboj informisanosti stanovnistva o ovoj teskoj bolesti.


Sejla Dizdarevic je novinar iz Sarajeva.


Frontline Updates
Support local journalists