BOSANSKIM SRBIMA ĆE OPTUŽNICA MOŽDA BITI SKRAĆENA

Pred-procesni sudija je od tužilaštva zatražio da pre sledećeg saslušanja razmotri odustajanje od nekih optužbi u slučaju Stanišića i Župljanina.

BOSANSKIM SRBIMA ĆE OPTUŽNICA MOŽDA BITI SKRAĆENA

Pred-procesni sudija je od tužilaštva zatražio da pre sledećeg saslušanja razmotri odustajanje od nekih optužbi u slučaju Stanišića i Župljanina.

Monday, 15 June, 2009
U sudskom postupku protiv bivšeg ministra unutrašnjih poslova bosanskih Srba, Miće Stanišića, i bivšeg šefa policije, Stojana Župljanina, pred-procesni sudija je od tužilaštva zatražio da razmotri odustajanje od onih delova optužnice za koje ne postoje dovoljno uverljivi dokazi.



Sudija Frederik Harhof (Frederick Harhoff) je ove sedmice rekao da će na saslušanju koje je u Haškom tribunalu zakazano za 21. jul biti utvrđeno da li će „naposletku uslediti skraćivanje optužnice protiv Stanišića i Župljanina“.



Reč je o dva slučaja koja su najpre bila odvojena, da bi ih se u septembru prošle godine spojilo u jedinstvenu, još čvršću optužnicu.



Obojica optuženika su se izjasnili kao nevini po tačkama optužnice koje se odnose na ratne zločine i zločine protiv čovečnosti – uključujući ubistva, progone, deportacije i nehumano postupanje. Tribunal je ove sedmice kao datum početka njihovog suđenja odredio 31. avgust.



Okrivljenici se terete za učešće u zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i ostalih ne-Srba nastanjenih u onim delovima Bosne gde se „planirala srpska država“.



U optužnici se navodi i da su među ostalim učesnicima zajedničkog zločinačkog poduhvata bili i članovi političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba, čelni ljudi Jugoslovenske Narodne Armije (JNA), kao i pripadnici tajnih službi.



U ratu koji je vođen od 1992. do 1995. godine, bilo je, prema nekim procenama, oko 100,000 mrtvih, među kojima su većinu činili bosanski Muslimani koji su ubijeni na teritoriji bosanskih Srba.



Prema sadašnjoj verziji optužnice, Stanišić je u aprilu 1992. bio ministar u novoosnovanom srpskom Ministarstvu unutrašnjih poslova u Bosni.



Kao ministar unutrašnjih poslova, Stanišić je bio najviši zvaničnik pri tom ministarstvu i član vlade bosanskih Srba, odnosno Republike Srpske (RS).



Župljanin je, pak, počev od 1991. bio šef regionalnog centra tajnih službi u Banja Luci, da bi 1992. godine postao savetnik predsednika RS-a, Radovana Karadžića – kome se trenutno sudi za genocid.



Stanišić se Haškom tribunalu predao u martu 2005., dok se Župljanin skrivao do juna iste godine, kada je uhapšen u gradu Pančevu – u neposrednoj blizini Beograda, odnosno srbijanske prestonice.



Sudija Harhof je tužilaštvu sugerisao da bi „trebalo da razmotri, [pre] no što bude održana naredna statusna konferencija, uklanjanje onih elemenata iz optužnice koje nije u stanju da potkrepi uverljivim dokazima – poput učešća policije [u izvesnim zločinima]“.



Takođe je rekao da je, nakon pažljivog razmatranja Stanišićevog zahteva, doneta odluka da se „usvoji njegov zahtev za novo privremeno oslobađanje – tako da on već za vikend može da se vrati kući“.



„Isti zahtev za privremeno oslobađanje podneo je i optuženik Stojan

Župljanin, ali je sud odlučio da tu molbu odbije“, saopštio je sudija.



On je tu odluku objasnio time što je ukazao na činjenicu da se Stanišić „dobrovoljno predao Haškom tribunalu, što pak nije slučaj sa Župljaninom, koji je bio uhapšen“.



Sudija Harhof je dodao i da će na narednoj statusnoj konferenciji, Tribunal 21. jula saopštiti i svoju odluku o zahtevu kancelarije tužilaštva, „koja je zatražila 285 radnih sati za izvođenje svojih dokaza i svedoka“.



Velma Sarić je obučena novinarka IWPR-a iz Sarajeva.
Frontline Updates
Support local journalists