Bosanski sud presudio protiv odvojenih škola

Ta odluka se doživljava kao prekretnica kada je u pitanju prevazilaženje etničkih podela, ali se odnosi na svega dva grada i verovatno će naići na otpor.

Bosanski sud presudio protiv odvojenih škola

Ta odluka se doživljava kao prekretnica kada je u pitanju prevazilaženje etničkih podela, ali se odnosi na svega dva grada i verovatno će naići na otpor.

Mostar's famous bridge symbolised wartime divisions between Bosniaks and Croats. (Photo: Ramirez/Wikipedia)
Mostar's famous bridge symbolised wartime divisions between Bosniaks and Croats. (Photo: Ramirez/Wikipedia)

Piše: Tina Jelin iz Mostara (TU br. 740, 15. maj 2012.)

Opštinski sud grada Mostara presudio je da škole u dva grada ne smeju više da razdvajaju hrvatsku i bošnjačku decu.

Taj sud je 27. aprila odlučio da bi nastavak prakse „dve škole pod jednim krovom“ u  Stocu i Čapljini predstavljao diskriminaciju. U ova dva grada deca različite nacionalnosti, uglavnom bošnjačke i hrvatske, pohađaju istu školu, ali ih se podučava odvojeno. 

Prema toj odluci – koja je prvi put doneta u vezi sa podeljenim školama u Bosni i Hercegovini (BiH) – takvom praksom se krši zakon o zabrani diskriminacije.

Sud je školama u Stocu i Čapljini naložio da do početka nove školske godine, odnosno 1. septembra 2012., izvrše spajanje razreda.

Međutim, analitičari upozoravaju na to da neće biti lako ukinuti postojeći sistem, a predviđaju i otpor lokalnih vlasti koje su godinama ohrabrivale segregaciju u obrazovanju.

Više desetina škola u BiH funkcionišu po sistemu „dve škole pod jednim krovom“, koji je međunarodna zajednica uvela pre desetak godina kako bi ohrabrila decu da pohađaju školu i u onim sredinama u kojima je njihova etnička grupa u manjini.

Rešenje koje je bilo zamišljeno kao privremeno postalo je trajno i preraslo u jedan vid segregacije, pošto škole koje funkcionišu po tom sistemu često imaju zasebne ulaze i odvojene smene za različite nacionalnosti, kako se deca ne bi mešala. Te ustanove su razdvojile i administrativno osoblje i školske odbore, koji retko međusobno komuniciraju.

Većina takvih škola nalazi se u jugoistočnoj i srednjoj Bosni. One postoje samo u jednom od dva tamošnja entiteta, tj. u pretežno bošnjačkoj i hrvatskoj Federaciji. Škole u drugom entitetu – Republici Srpskoj (RS) – nisu rešile pitanje učenika manjinskih nacionalnosti. (O tome vidi i tekst „Odvojene škole produbljuju etničke podjele u BiH“.)

Gabrijela i Tea su šesnaestogodišnjakinje koje pohađaju istu školu u Stocu – ali se retko viđaju, jer u nju ulaze na različita vrata. Kada uđu, idu na različite časove po različitom nastavnom planu, pri čemu jedna biva podučavana na bosanskom, a druga na hrvatskom jeziku.

Obe devojke su rekle da pozdravljaju mere zahvaljujući kojima će škola biti ujedinjena.

„Imam mnogo prijatelja koji su druge nacionalnosti, i veoma dobro se slažem sa njima“, kaže Gabrijela, dok Tea tvrdi kako su „političari krivi“ za odvojena odeljenja.

Odluka mostarskog suda doneta je u parnici koju je grupa za zaštitu ljudskih prava pod nazivom „Vaša prava BiH“ pokrenula protiv lokalnih vlasti hercegovačko-neretvanskog kantona.

„Nadamo se da će kantonalni sud potvrditi odluku opštinskog suda“, izjavio je Ahmet Salčin, pravni zastupnik „Vaših prava BiH“. „Nećemo se ovde zaustaviti. Naše udruženje je pokrenulo parnice i pred opštinskim sudom u Travniku.“

Istraživanje koje je sprovedeno među đacima odvojenih škola, čiji se rezultati navode u izveštaju Tomasa Hamarberga (Thomas Hammarberg) – koji je do aprila 2012. bio komesar za ljudska prava Saveta Evrope – pokazalo je da jedan od osam ispitanika izbegava da sudeluje u aktivnostima učenika drugih nacionalnosti. Jedan od šest ispitanika ne želi ni da bude u istoj učionici sa pripadnicima drugih etničkih grupa.

„Politika razdvajanja dece prema njihovom etničkom poreklu može samo da osnaži predrasude i netoleranciju prema drugima i produži etničku izolaciju“, upozorio je Hamarberg u svom izveštaju.

Neke odvojene škole u Federaciji se postepeno kreću prema inkluzivnijem pristupu.

Na primer, mostarska osnovna škola funkcioniše po sistemu „dve škole pod jednim krovom“, ali od 2004. godine ima delimično spojena odeljenja, kao i jedinstveno upravno telo (školski odbor), te roditeljsko-učeničko veće.

„Deca u mostarskoj osnovnoj školi su integrisana i zajedno pohađaju neke predmete, poput biologije, hemije, fizike i informatike“, kazao je direktor škole Bakir Krpo.

Krpo je rekao da su bošnjački i hrvatski đaci nastavili da pohađaju neke časove odvojeno zbog toga što su na snazi dva različita nastavna plana.

„Svi znamo ko pravi nastavne planove – to su kantonalna ministarstva i akademske institucije koje su odgovorne za obrazovanje. Oni još nisu utvrdili jedinstven nastavni plan i program za svu decu“, kazao je on.

Borac za ljudska prava Nerin Dizdar kaže da sudska odluka koja je doneta u Mostaru predstavlja značajnu pobedu, ali i da nije optimista u pogledu njenog sprovođenja, pošto joj se lokalni zvaničnici verovatno protive.

„Ono što nam je sada potrebno jeste angažman međunarodne zajednice i civilnog društva u BiH, koji moraju pomoći u implementaciji ove odluke“, kazao je Dizdar.

Tina Jelin izveštava za RSE i IWPR iz Mostara.

Frontline Updates
Support local journalists