Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Blagojevicevi tuzioci zahtijevaju izmjenu optuznice

Branioci protestiraju zbog nastojanja da se izmjene odredbe optuznice koje se ticu “suucesnistva u genocidu”.
By IWPR ICTY

Na sudjenju Vidoju Blagojevicu, zapovjedniku bosanskih Srba optuzenom za srebrenicki masakr, desilo se nesto posve neobicno: tuzilastvo je, nakon sto je citav proces zasao u svoju drugi polovinu, zatrazilo od suda dozvolu za izmjenu optuznice.

Sam prijedlog – koji podrazumijeva preformulaciju optuzbe za “suucesnistvo u genocidu” u “pomaganje i podsticanje genocida” – na prvi pogled djeluje kao puko tehnicko pitanje, ali bi, usprkos tome, mogao imati i sasvim opipljive posljedice.

Da bi Blagojevica proglasio krivim za suucesnistvo u genocidu, Tribunal bi se morao uvjeriti da je kod optuzenika postojala genocidna namjera.

S druge strane, da bi Blagojevic bio proglasen krivim za pomaganje i poticanje genocida, bit ce jednostavno dovoljno potvrditi da je on zaista bio svjestan genocidne namjere drugih.

Stoga se pretpostavlja da ce se mnogo lakse moci dokazati pomaganje i poticanje genocida, nego umjesanost u genocid.

Ukoliko bude usvojena, bit ce to cak peta izmjena optuznice. Optuznica je podignuta u listopadu/oktobru 1999.; dvije su izmjene izvrsene prije pocetka sudjenja, a ostale su se dogodile nakon sto su suoptuzenici Momir Nikolic i Dragan Obrenovic priznali krivicu.

Ovoga je puta sve drugacije, jer je izmjena predlozena usred procesa. Dokazni postupak optuzbe je okoncan u veljaci/februaru, tako da je vec u toku deveti tjedan u kojoj glavnu rijec ima obrana.

Prema Pravilu 50 iz Tribunalovog Pravilnika o postupku i dokazima, tuzilac nakon pocetka sudjenja moze mijenjati optuznicu samo ukoliko mu sudsko vijece, nakon saslusanja obaju strana, odluci to dozvoliti.

I tako su 8. lipnja/juna optuzba i obrana ukrstili argumente. Optuzba je objasnila kako optuznicu namjerava izmijeniti tako sto ce je uskladiti s presudom koja je – na sudjenju generalu bosanskih Srba, Radislavu Krsticu – donesena 19. travnja/aprila.

U potonjem je slucaju zalbeno vijece presudilo da je srebrenicki masakr – u kojem je stradalo priblizno 7.000 muslimanskih muskaraca i djecaka – uistinu bio genocid. No, suci su takodjer zakljucili i da je Krstic kriv samo za pomaganje i poticanje genocida – a ne i za njegovo cinjenje – uslijed cega mu je kazna, s prvobitnih 46, smanjena na 35 godina.

“Krsticeva kaznena odgovornost prije bi se mogla opisati kao odgovornost pomagaca i podstrekaca, a ne kao odgovornost pocinioca”, tvrdi se u presudi.

Suci su objasnili da je njihova presuda takva zbog toga sto na sudjenju nije bilo predoceno dovoljno dokaza za to da je i kod Krstica postojala genocidna namjera. Prije te presude, razlike izmedju umijesanosti u genocid i pomaganja i poticanja genocida bile su, u striktno pravnom smislu – nejasne.

“U vrijeme kada je tuzilastvo Blagojevica optuzilo za suucesnistvo u genocidu, suucesnistvo i pomaganje i poticanje genocida bili su [prema vidjenju sudskih vijeca Tribunala] jedno te isto”, tvrdi se u podnesku kojim je tuzilastvo 3. lipnja/juna zatrazilo da optuznica bude uskladjena s novim cinjenicama.

Tuzioci insistiraju na tome da “tuzilastvo nije namjeravalo okrivljenog Blagojevica optuziti za zlocin koji podrazumijeva postojanje genocidne namjere, vec za to da je znao za genocidne namjere drugih”.

Medjutim, zastupnik obrane Majkl Karnavas (Michael Karnavas) nije bio nimalo impresioniran ovakvom argumentacijom.

Ovog tjedna je Karnavas pred sudom govorio o tome da je Krsticev slucaj u stvari bio poput Blagojevicevog, ali da su dokazi bili brojniji. On je iznio hipotezu da su tuzioci, nakon presude Krsticu, shvatili “da ne postoji nikakva mogucnost da se dokaze postojanje genocidne namjere, sto je neophodno da bi se govorilo o umijesanosti”.

Otuda je, po njegovim rijecima, optuzba zapravo nastojala “spustiti letvicu kako bi uspjela isposlovati osudu za zlocin nad zlocinima”.

Veci dio ovotjednog saslusanja bio je posvecen raspravi o tome da li bi predlozenim izmjenama optuznice Blagojevic na bilo koji nacin bio ostecen.

Optuzba je u svom podnesku od 14. svibnja/maja insistirala na tome da su, zbog toga sto “pojam ´suucesnistva´ obuhvaca znatno siri opseg ponasanja od pomaganja i poticanja”, sve relevantne cinjenice na kojima pociva nova optuznica vec razmotrene. Otuda optuzeni, po njenim rijecima, ni na koji nacin ne bi bio ostecen ukoliko bi doslo do izmjene optuznice.

“Ako predlozene izmjene uopce proizvode bilo kakve sustinske posljedice, one bi se u stvari ticale suzavanja opsega samog slucaja”, kaze se u pisanom prijedlogu tuzilastva.

Na drugoj strani, Karnavas je – nasavsi se u bizarnoj situaciji da ne pristaje na ublazavanje optuzbi protiv svog klijenta – insistirao na tome da bi izmjena pravila u ovoj fazi “igre” prema Blagojevicu bila nepravedna.

Karnavas se ovog tjedna pred sudom zapitao zbog cega tuzilastvo, ukoliko je vec od samog pocetka smatralo da je Blagojevic kriv samo za pomaganje i poticanje, nije postupilo drugacije: “sto ih je, za ime Boga, sprijecavalo da ga optuze za pomaganje i poticanje?”

Karnavas je u svom podnesku od 26. svibnja/maja konstatirao i da bi izvjesna Blagojeviceva prava, “ukljucujuci i pravo na ekspeditivno sudjenje, pravovremeno obavjestavanje o svim optuzbama, adekvatne vremenske i prostorne uvjete za pripremu obrane, i slicno”, takvom izmjenom mogla biti ugrozena.

Objasnio je i da je on sam vec odlucio kako raspodijeliti vrijeme i novac, koju vrstu istrage sprovesti u sklopu pripreme obrane i kako na temelju postojece optuznice ispitati svjedoke – tako da bi se nasao u neprilici ukoliko bi morao mijenjati strategiju obrane usred dokaznog postupka i prilagodjavati je optuzbi za pomaganje i poticanje genocida.

Cak i nezavisno od toga kakvu ce odluku donijeti Tribunal, prijedlog o izmjeni optuznice vec sam po sebi predstavlja jos jedan u nizu kurioziteta koji prate ovaj izuzetno kompliciran slucaj.

U travnju/aprilu Tribunal je Blagojevica oslobodio optuzbi za neposrednu odgovornost za planiranje, podstrekivanje i naredjivanje zlocina protiv covjecnosti i krsenja zakona i obicaja ratovanja. Nisu, medjutim, povucene i optuzbe koje su se ticale njegove navodne zapovjedne odgovornosti za te zlocine, kao ni optuzbe za suucesnistvo u genocidu.

Tuzioci su vec saopcili da ce, ukoliko njihov prijedlog izmjene optuznice s ciljem da se optuzenom sudi samo za pomaganje i poticanje genocida bude odbijen, ostati pri optuzbi za suucesnistvo u genocidu.

Rachel S. Taylor je urednica IWPR-a u Hagu.