Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

Apatija Prijeti Izborima u Hrvatskoj

Vladajuca koalicija od sest stranaka nije uspjela da ispuni obecanja o ekonomskim i socijalnim reformama.
By IWPR

."Necu izaci na izbore, jer se u ovoj zemlji nista ne moze promijeniti", kaze rezignirano jedan zagrebacki cetrdesetogodisnjak uoci lokalnih izbora u Hrvatskoj zakazanih za 20.maj.


"Kad je 3. sijecnja/januara prosle godine Tudjmanov HDZ izgubio izbore, bio sam pun nade i vjerovao sam u promjene. Ali, nista se bitno nije dogodilo", dodaje on.


Razmisljanje tog Zagrepcanina prevladavajuce je raspolozenje u Hrvatskoj. Velika, gotovo euforicna ocekivanja da ce koalicija sest stranaka, koja je nadmocno pobijedila HDZ, povuci Hrvatsku iz ekonomske i socijalne bijede, da ce biti uspostavljenja pravna drzava i da ce odgovorni za silne zloupotrebe, pljacku i kriminal u proteklih 10 godina biti izvedeni pred sud izjalovila su se.


Iako clanice vladajuce koalicije ne ocekuju da ce izgubiti ove izbore, njeni lideri postaju svjesni apatije stanovnistva i potencijalnog opadanja simpatija. Koalicija je preglomazna i stoga cesto neefikasna, rastrzana iznutra ponekad oprecnim stanovistima partnera. Ocigledno mora doci do promjene i pregrupisavanja.


Zato su ovi izbori iznimno vazni jer su test snage svakog pojedinog clana vladajuce koalicije, buduci da na izbore ne izlaze zajedno, vec svaka stranka posebno. Poslije izbora se procenjuje da ce Ivica Racan, u slucaju da pobjeda njegove Socijaldemokratske partije, SDP, ne bude dovoljno uvjerljiva, ici u rekonstrukciju vlade. U slucaju da ta pobjeda bude upecatljiva, Racan ce se odluciti za prijevremene izbore na jesen.


Racanova stranka je vodeca u koaliciji i, sudeci prema anketama javnog mnjenja i unatoc apatiji javnosti, mogla bi pobjediti u 14 od 20 zupanija, ukljucujuci i glavni grad Zagreb, dok bi HDZ, prema istim anketama, pobjedu odnio u samo tri zupanije.


Neki medijski analiticari poput Mladena Plesea iz tjednika "Nacional", smatraju kako ce se sadasnja sestorka raspasti i kako ce nakon lokalnih izbora Hrvatskom vladati tri stranke, odnosno polovica sadasnje koalicije. Nju bi cinili Racanovi socijaldemokrati, liberali (HSLS) Drazena Budise i Hrvatska seljacka stranka (HSS), predsjednika parlamenta Zlatka Tomcica.


To bi Racanu omogucilo da efikasnije vlada, i sa manje unutrasnjih trzavica. "Takva praksa vec je uspostavljena", kaze Plese. "Racan, Budisa i Tomcic potajno se sastaju bez predsjednika ostale tri stranke koalicije, jer su odlucili da preuzmu odgovornost za donosenje svih vaznih odluka."


Drugi analiticari, poput Chrisa Cviica, znanstvenog suradnika Kraljevskog instituta za medjunarodna pitanja u Londonu, drze pak da ce premijer Racan, prodje li njegova stranka dobro na izborima, brzo raspisati prijevremene parlamentarne izbore. Iako Cviic smatra da bi za Hrvatsku bilo najbolje da sestorka opstane zajedno, on vjeruje da Racan tesko moze odoljeti iskusenju da uvjerljivu pobjedu, ako je bude, ne cementira na prijevremenim izborima.


Ta tvrdnja je bliza istini. Rekonstrukcijom Vlade, kojom bi Racan - a ne biraci - eliminirao tri svoja dosadasnja saveznika, Racan bi se upustio u prilicnu avanturu. Oprezan premijer, kakav je on, takvim rjesenjima nije sklon. Zato su prijevremeni parlamentarni izbori, smatraju mnogi analiticari, hrvatska realnost koja se moze ocekivati vec ove jeseni. To je ocekivano, s obzirom da se sadasnja sestorka nije uspela dogovoriti kako da rijesi osnovne probleme u zemlji.


Nezaposlenost u Hrvatskoj dosegla je rekordnu brojku od 382.000 ljudi, sto iznosi 22,9 posto i predstavlja najvisu stopu nezaposlenih medju zemljama u tranziciji. Vlada nikako da nadje rjesenje za taj najveci hrvatski problem.


Tek u travnju/aprilu ove godine, prvi put je broj onih koji su izgubili posao, bio za tri tisuce manji od onih koji su ga dobili. Iako je Vlada pred izbore taj podatak iskoristila kao dokaz da mjere njene ekonomske politike pokazuju prve naznake oporavka, ekonomski strucnjaci tvrde da je u pitanju tek povecana potraznja radnika u turizmu, uoci letnje sezone.


No, vise od nezaposlenosti, gradjane tisti neodlucnost koalicione vlade da se razracuna s kriminalom i pljackom koja je oznacila vladavinu HDZ-a i pokojnog predsjednika Franje Tudjmana. Iako je najavljivala odlucan obracun s onima koji su Hrvatsku doveli u tako tesku poziciju, Vlada socijaliste Ivice Racana ucinila je mnogo manje nego sto su bila ocekivanja gradjana. Istraga protiv vodecih tajkuna tece sporo, neki su nakratko pritvoreni, pa pusteni.


Mediji to objasnjavaju cinjenicom da u sestoclanoj koaliciji tesko dolaze do dogovora o povlacenju poteza koji bi prevladali takvo stanje.


Jedan visokopozicionirani clan Racanove stranke kaze: "Ovakva siroka koalicija imala je smisla kada je trebalo pobijediti HDZ, no ona se u suocavanju s gorucim problemima hrvatskog drustva pokazala kao neefikasna, jer se njene vodje ni oko cega ne mogu dogovoriti."


Zato je potrebna nova podjela karata i zato su Hrvatskoj nuzni novi parlamentarni izbori. Racan ce ih vjerojatno raspisati vec na jesen, dok mu popularnost jos ne pocne ozbiljnije padati.


U Hrvatskoj, medjutim, uoci ovih izbora vlada apatija. Cak ni nevladine organizacije, koje su na proslim izborima vodile snaznu kampanju i koje su zasluzne da je na biralista izaslo fantasticnih 78 posto gradjana, sada su posve pasivne i ne poticu birace da izadju na lokalne izbore.


Jedan poznati aktivist nevladine organizacije koja je na proslim izborima odigrala znacajnu ulogu u animiranju biraca kaze: "U posljednji smo cas odustali od poziva gradjanima da bojkotiraju izbore i tako aktualnoj vlasti pokazu sto o njoj misle. Znamo da HDZ ima vjerne birace koji uvijek izlaze na izbore i ne zelimo im na taj nacin omoguciti da dobiju vise glasova. Ova vlada mozda jos nije zasluzila kaznu, ali ozbiljnu opomenu svakako jest."


Dragutin Hedl je koordinacioni urednik IWPR-a u Hrvatskoj.