Institute for War and Peace Reporting | Giving Voice, Driving Change

ANALIZA: MSP PRATI ZBIVANJA U VENECUELI

Nasilje cije izbijanje prijeti u Juznoj Americi moglo bi predstavljati i prvi znacajniji test za novoformirani Medjunarodni sud pravde.
By IWPR ICTY

Iako Medjunarodni sud pravde (MSP) tek treba otvoriti svoje urede u Hagu, njegova sjenka vec pada na sve veci metez koji vlada u Venecueli.


Ukoliko na ulicama Karakasa (Caracas) dodje do prolijevanja krvi, i vlada i opozicija mogle bi se naci na optuzenickoj klupi zbog pocinjenih ratnih zlocina. Venecuela je, naime, jedna od preko 70 drzava koje su vec pristupile MSP-u.


Potonja cinjenica narocito predstavlja problem za vojsku, koju mnogi juznoamericki generali tretiraju kao sredstvo putem kojeg je moguce utjecati na ponekad isuvise kaotican politicki zivot u zemlji.


Takvim strukturama, sve do sada, zakon nije predstavljao nikakav problem: nakon svakog vojnog udara bile bi imenovani novi, politicki podobni suci, te bi tako i citav sudski sistem bio stavljen pod kontrolu novih vlasti.


S osnivanjem MSP-a, sve medjutim postaje drugacije: mada se i aktuelni predsjednik Hugo Cavez (Huge Chavez) i vojska nadaju uspostavi kontrole nad domacim sudstvom, nijedna od dvije strane nece moci utjecati i na Medjunarodni sud.


Tuzioci MSP-a ovlasteni su da sprovedu istrage, ne samo o pocinjenim zlocinima (ukoliko do krvoprolica ipak dodje), nego i o progonima i protuzakonitom pritvaranju (koji se tretiraju kao "zlocini protiv covjecnosti").


Novi sud, medjutim, ne predstavlja prijetnju samo za Venecuelu. Ukoliko tuzilac MSP-a tako odluci, optuznice ce biti podizane i protiv vanjskih aktera koji su na ovaj ili onaj nacin umijesani u ratne zlocine u toj zemlji.


Spomenuto tesko breme pogotovo ce morati nositi SAD, s obzirom na dugu povijest njihove intervencionisticke politike u Juznoj Americi.


Vasington (Washington), doduse, nije potpisnik Statuta MSP-a, ali se i celnici SAD-a mogu naci na udaru tog suda ukoliko tuzioci procjene da su i oni umijesani u zlocine na teritoriji Venecuele.


Nije sasvim jasno sto bi podrazumijevala takva "umijesanost", jer to pitanje do sada nije ni bilo postavljeno. MSP je sasvim nov sud, i njegovi zakoni tek treba da budu primijenjeni u praksi.


No, jedan drugi sud za ratne zlocine - Haski tribunal - mogao bi u tom smislu posluziti kao svojevrsni orijentir.


U okviru sudjenja Slobodanu Milosevicu ne vodi se samo rasprava o njegovoj neposrednoj umijesanosti u navodne ratne zlocine, nego i o njegovoj mogucoj odgovornosti za ratove koji su vodjeni na tudjim teritorijima, buduci da je preko granica svoje zemlje slao financijsku, ali i podrsku u naoruzanju i specijalnim jednicama.


Medjutim, cak i da sljedecih tjedana dodje do krvoprolica u Venecueli, istrazitelji MSP-a ipak nece biti poslani na lice mjesta - jer jos uvijek nitko od njih nije stupio na duznost.


MSP nece moci izabrati ni suce, sve dok ne bude odrzana konferencija drzava-clanica, zakazana za 3. veljace/februara u Njujorku (New York).


Ali, malo je vjerojatno da ce MSP i tada poceti raditi, imajuci u vidu da se na natjecaj za mjesto glavnog tuzioca, okoncan 8. prosinca/decembra, nije prijavio niti jedan kandidat.


Zbog svega toga cini se da ured MSP-a nece biti popunjen, niti ce poceti funkcirati prije ljeta 2003. To ipak ne znaci da nije moguce pokretati krivicne postupke zbog tekucih zbivanja, buduci da je ovaj sud svoje nadleznosti preuzeo jos 1. srpnja/jula ove godine.


Mozda ce proteci znatan broj mjeseci prije no sto tuzilac MSP-a stupi na duznost, ali ce za sve zlocine koji sada budu pocinjeni upravo on biti nadlezan.


Prema izjavama koje su zvanicnici novog suda dali IWPR-u, na adresu te institucije vec stizu prituzbe i dokazi iz citavog svijeta.


Do sada je u sjediste MSP-a stiglo vise 100 dojava i one su ondje i pohranjene. Pri tome su neke bile lazne, a neke potpuno besmislene. Zvanicnici odbijaju saopciti odakle dolaze prituzbe i napominju da ce, kada tuzilac konacno bude stupio na duznost, sve one biti razmotrene zbog moguceg pokretanja krivicnih postupaka.


U slucaju Venecuele, koja je Rimski statut MSP-a ratificirala jos u srpnju/julu 2000., moguci problemi imaju dvostruko porijeklo.


Naime, i pred MSP-om ce - kao i pred Haskim tribunalom - biti vodjeni postupci zbog zlocina pocinjenih prilikom ratnih djelovanja, ali i zlocina protiv covjecnosti.


Optuznice za ratne zlocine bit ce podizane ukoliko u zemlji izbiju oruzani sukobi. Tuzioci u tom smislu mogu podici optuznice ne samo protiv vojske, nego i protiv ostalih naoruzanih grupa ili gerilskih jedinica.


A ukoliko bi se predsjednik (ili onaj tko tog predsjednika svrgne s vlasti) upustio u privodjenja, hapsenja ili deportacije, mogao bi biti optuzen za zlocine protiv covjecnosti.


Druge drzave bi pak mogle biti optuzene ukoliko se dokaze da su financirale, podrzavale ili naoruzavale one koji su cinili ratne zlocine.


Juznoamericke zemlje s velikim poletom su pristupile MSP-u: medju onima koji su ratificirali Statut ovog suda nasle su se i Argentina (2001.), Brazil (2000.), Kolumbija (2002.), Ekvador (2002.) i Paragvaj (2001.).


Pri tom su, makar djelimicno, bile motivirane i time sto su u MSP-u vidjele sredstvo kojim ce se stititi od toga da generali preuzimaju vlast i onesposobljavaju sudski sistem.


Ali nisu svi tako zadovoljni. U protivljenju ovom sudu prednjace Sjedinjene Drzave, koje ukazuju na mogucnost njegove zloupotrebe, s obzirom da on ne uzima u obzir cinjenicu postojanja demokratskih sistema.


Amerika, za sada bez uspijeha, od clanica MSP-a zahtijeva imunitet za svoje gradjane; usvojila je i pravni akt koji se odnosi na osobe koja su sluzbom vezane za SAD, a koji je prozvan "aktom o invaziji na Hag" - jer predsjedniku daje ovlastenje da naredi vojnu akciju s ciljem da se oslobodi bilo tko koga je pritvorio MSP.


Premda nitko ne ocekuje da ce se americki marinci uskoro iskrcati na nizozemsku obalu, spomenuti dokument nagovjestava snagu Washingtona u opiranju sudu koji ce uskoro poceti s radom.


Svega toga trebaju biti svjesni zagovornici i protivnici MSP-a, dok ovih dana prate dogadjaje u Venecueli, koji ce mozda dovesti i do prvih sudskih postupaka i novog eksperimenta s medjunarodnim pravnim poretkom.


Chris Stephen je sef ureda IWPR-a u Hagu.