ANALIZA: EVROPSKA UNIJA PODRZAVA MEDJUNARODNI SUD PRAVDE

Kredibilitet Medjunarodnog suda pravde osnazen je odlukom EU da prihvati ograniceni imunitet americkih drzavljana

ANALIZA: EVROPSKA UNIJA PODRZAVA MEDJUNARODNI SUD PRAVDE

Kredibilitet Medjunarodnog suda pravde osnazen je odlukom EU da prihvati ograniceni imunitet americkih drzavljana

Saturday, 30 April, 2005

Najnovija odluka EU – kojom je drzavljanima SAD odobren ograniceni imunitet pred Medjunarodnim sudom pravde (MSP) – uprkos tome sto novinski naslovi trube o “predaji”, pa cak i “izdaji”, fakticki bi mogla da znaci poraz Amerike, a ne suda.


Vasington je za svoje drzavljane zahtevao neograniceni imunitet, sto bi potkopalo legitimitet suda pre no sto bi se pred njim odrzalo bilo kakvo sudjenje.


Odluka doneta 30. septembra, kojom je EU odobrila imunitet izvesnim kategorijama Amerikanaca – ukljucujuci vojnike i diplomate – niposto nije savrsena. No, bas zahvaljujuci njoj spasen je kredibilitet MSP-a.


Medjunarodni sud pravde zapoceo je s radom 1. jula, a Amerika strahuje da bi na odgovornost mogli biti pozvani i oni njeni drzavljani koji su optuzeni za ratne zlocine pocinjene tokom boravka ili sluzbovanja u inostranstvu.


Zbog toga su SAD u sve delove sveta uputile izaslanike s “obrascem” sporazuma trazeci da svaka od nacija obeca da Amerikance ili lica koja rade za americke kompanije, nece izrucivati Medjunarodnom sudu.


Vasington tvrdi da Statut MSP-a tako nesto dopusta i uporno se poziva na clan 98. Ta odredba ima svega dva pasusa i njome se drzavama-clanicama dozvoljava sklapanje sporazuma o imunitetu onih gradjana koji su na njihovu teritoriju “upuceni” iz neke trece zemlje.


Amerika smatra da to znaci da drzave smeju da potpisu sporazum koji bi garanovao imunutet svih drzavljana SAD, bez ikakvog straha od eventualnog krsenja Statuta.


Pristalice Medjunarodnog suda se medjutim ne slazu s tim i tvrde da je rec “upuceni” kljuc za razumevanje clana 98 i da predvidja mnogo manje izuzetaka.


Prvobitni smisao te odredbe odnosio se na okolnost da su neke clanice odavno postigle sporazume o imunitetu kada je rec o slanju oruzanih trupa. Zagovornici MSP-a isticu da americki predlog dozvoljava znatno vise od toga.


“Clan 98 svojevrsni je izgovor – u svakom slucaju, radi se o misjoj rupi”, izjavila je Dzenifer Sens (Jennifer Schense), pravna zastupnica njujorske Koalicije za Medjunarodni sud pravde. “Ono sto su ucinile SAD jeste da su velikom slonu natakle nekakve misje usi i pokusale da ga uguraju u tu rupu.”


Pritisak Vasingtona tokom leta bivao je sve izrazeniji. Amerika je u junu zapretila da ce, ukoliko sa Ujedinjenim Nacijama ne bude postignut sporazum o imunitetu, biti prinudjena da u trenutku kad MSP pocne s radom povuce svoje mirovne trupe iz Bosne jer je ta drzava clanica suda.


Ujedinjene Nacije dosle su na spasonosnu ideju o svojevrsnom uvijenom sporazumu. Premda nemaju nikakvu formalnu nadleznost nad MSP-om, one su ipak u prilici da uticu na sama sudjenja: Clan 16 Statuta omogucava Savetu bezbednosti UN-a da vecinom glasova blokira pojedine optuznice.


Ukoliko ipak neki Amerikanac iz sastava mirovnih trupa (tokom dvanaestomesecnog perioda, a pocev od jula 2002.) bude optuzen pred novim sudom – Savet bezbednosti obavezao se da ce, kako bi ustedeo vreme, izglasati blokadu procesa. Amerikancima je na taj nacin prakticno zagarantovan “besplatan” izlazak iz zatvora.


Ubrzo potom, americki su zvanicnici potpisali s Rumunijom prvi sporazum o imunitetu, i to tako sto su prethodno nagovestili da bi buduce clanstvo te drzave u NATO-u moglo biti dovedeno u pitanje. Potpisan je i sporazum s Izraelom, koji doduse nije pristupio MSP-u.


Prosle godine, pak, Kongres je usvojio Ukaz o zastiti pripadnika americkih vojnih sluzbi, koji je u avgustu stupio na snagu. Taj pravni akt posprdno je nazivan i “Ukaz o upadu u Hag”, buduci da je predsednik SAD-a na njime dobio ovlascenje da angazuje cak i vojne trupe za oslobadjanje bilo kojeg vojno lice iz njegove zemlje u slucaju da bude uhapseno i poslato u pritvorski centar MSP-a u Hagu.


Clanice EU ponudile su bilateralne sporazume, istovremeno otezuci s donosenjem odluke sve do 30. septembra, kada je u Briselu odrzan sastanak ministara inostranih poslova.


U strahu da ne razljute Vasington, ministri su objavili kako nemaju nista protiv da pojedinacne drzave-clanice potpisuju sporazume o imunitetu, ali da ti sporazumi ne treba da budu bezuslovni, sto je onda izazvalo vec pomenute senzacionalisticke napise o tome da se EU “predala”.


Uslovi o kojima se govori u aneksu donete odluke, medjutim, toliko su strogi da doslovce zatiru svaku nadu Sjedinjenih Drzava u pogledu imuniteta njihovih drzavljana.


Ministri su se najpre dogovorili da rec “upuceni” iz Clana 98 znaci ono sto i znaci – da se imunitet moze garantovati samo onim Amerikancima koji su vladini sluzbenici.


Da bi se Vasingtonu sve i do kraja razjasnilo, u aneksu se izricito zabranjuje americka varijanta sporazuma o imunitetu, i to sledecim recima: “Sporazumi sa SAD-om – sudeci po dosadasnjim nacrtima – ne bi bili u skladu sa obavezama koje po Statutu MSP-a imaju drzave koje su tom sudu pristupile.”


Ministri su istakli da cak i u takvoj, razvodnjenoj varijanti, sporazumi treba da sadrze i “zakljucnu klauzulu” o periodu vazenja – odnosno, da budu ogranicenog, a ne neogranicenog trajanja.


Odluka Saveta ministara nije obavezujuca, ali se od clanica EU svakako ocekuje da ce slediti utvrdjena uputstva i ponuditi Americi uslovni imunitet. No, cini se da takav stav s one strane Atlantika nece naici na odobravanje.


Ministri EU pokusali su da zasecere gorku pilulu tako sto su Vasington podsetili da po Rimskom ugovoru nacionalni sudovi zadrzavaju pravo da sude svakom optuzenom sve dok nadleznost za to ne preuzme MSP. Ali Amerika nikada nece biti zadovoljna takvom odredbom, s obzirom da sud – mada to u slucaju SAD-a ne deluje osobito verovatno – ipak ima pravo da ta sudjenja proglasi nevazecim.


Pristalice MSP-a su zadovoljne. EU predstavlja najsnazniji blok unutar MSP-a, tako da ce se i ostali clanovi novog suda, po svoj prilici, ponasati u skladu s preporukama iz Brisela.


Vasington se, medjutim, ne predaje. Portparol Stejt departmenta Ricard Baucer (Richard Boucher) izjavio je da borba za potpuni imunitet jos uvek nije okoncana. “Ne slazemo se sa nekim elementima iz pojedinih odeljaka odluke ministara, pa cemo nastojati da ih otklonimo u predstojecim bilateralnim susretima”, rekao je on.


U dosadasnjim raspravama Amerika je pretila da ce povuci svoje trupe ili uskratiti ekonomsku pomoc onim zemljama koje odbijaju da potpisu sporazum o imunitetu – zbog cega male zemlje imaju sve razloge za zabrinutost.


No, Vasington podvlaci da ni njegove primedbe nisu bezrazlozne. On strahuje od zloupotrebe moci i sumnjicav je prema MSP-a, kao i svakoj drugoj instituciji kojoj se ukazuje prilika za nadglasavanje demokratski izabranih vlada.


Predstavnici Medjunarodnog suda smatraju da je americka zabrinutost neosnovana. Novi tuzilac, naime, koji treba da bude imenovan u februaru, optuznicu ce moci da podigne tek ukoliko je odobri troclana sudijska komisija.


To je, medjutim, jos manje prihvatljivo. Jer u pitanju je upravo ona moc nadglasavanja zbog koje je MSP i postao toliko privlacan samim drzavama-clanicama.


Mnoge drzave, pogotovo juznoamericke, okupile su se u nadi da ce MSP posluziti kao prepreka i onim generalima koji su, ne tako davno, stajali na celu diktatorskih rezima. Poruka militaristima bi glasila: jos uvek imate tenkove i puske kojima mozete izvesti drzavni udar i srusiti domaci sudski sistem – ali cak i ukoliko uspete u tome, necete uspeti da ostanete izvan domasaja medjunarodnog pravnog poretka.


Sada je na potezu Vasington. On bi se mogao opredeliti i za ostriji pristup spram EU, recimo tako sto bi joj zapretio povlacenjem mirovnih trupa iz Evrope.


Ali clanice EU imaju i drugih briga. Cak i kad bi zelele da ucine ustupak Americi, nesto ih u tome sprecava. Naime, Statut MSP-a predstavlja mnogo vise od pukog lista hartije – on je automatski ugradjen i u zakon svake drzave-clanice. Otuda bi se pojedine vlade potpisivanjem sporazuma koji nije u skladu s Clanom 98 izlozile riziku da njihove odluke budu osporavane i pred domacim sudovima.


Zvanicnici Medjunarodnog suda, u svom trenutnom sedistu u Hagu, izrazavaju optimizam i tvrde da je EU svojom odlukom ocuvala kredibilitet njihove institucije, te da su na taj nacin i sami dobili jos jedan podsticaj za dalji rad. “Optimisti smo”, izjavio je koordinator Ekipe za unapredjenje MSP-a, Sem Miler (Sam Miller). “U narednih nekoliko godina trebalo bi da postane jasnije kako ce zaista funkcionisati ovaj sud.”


Chris Stephen je sef kancelarije IWPR-a u Hagu.


Frontline Updates
Support local journalists