Dug put do pomirenja na Balkanu

Pohvalni govori evropskih lidera u Zagrebu previdjaju prepreke koje jos uvek sprecavaju pomirenje na Balkanu.

Dug put do pomirenja na Balkanu

Pohvalni govori evropskih lidera u Zagrebu previdjaju prepreke koje jos uvek sprecavaju pomirenje na Balkanu.

Tuesday, 6 September, 2005

Evropski lideri koji su se okupili u Zagrebu prosle nedelje u toku istorijskog balkanskog samita Evropske unije, EU, bili su optimisti. Francuski predsednik Jacques Chirac rekao je da ovim samitom "okoncava pomirenje naseg kontinenta" koje je pocelo pre deset godina rusenjem Berlinskog zida.


Ovaj sastanak na kojem su se okupili sefovi vlada i drzava petanest zemalja, clanica EU, zatim Hrvatske, Savezne Republike Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije, predstavljao je veoma vazan dogadjaj.


Samit, osmisljen nakon poraza nacionalisticke vlade Hrvatske na opstim izborima u januaru, dobio je sasvim novu dimenziju obaranjem s vlasti Slobodana Milosevica u susednoj Jugoslaviji u oktobru.


Novi jugoslovenski predsednik, Vojislav Kostunica, docekan je u Zagrebu sa puno ocekivanja. Njegovo prisustvo, ukoliko nije "dovrsilo" proces pomirenja, bar je predstavljalo korak u tom pravcu.


Hrvatska vlada pazljivo je postupila po pitanju Kostunicine posete, odbivsi da je uslovi izvinjenjem za zlocine pocinjene u toku rata. Hrvatski predsednik Stipe Mesic izjavio je da je insistiranje na izvinjenju nerealno u trenutku kada Kostunica jos uvek nema celokupnu vlast i kada nije jasno kojim ce putem ici Srbija nakon opstih izbora zakazanih za 23.decembar.


Medjutim, lideri EU nisu krili svoje razocaranje doprinosom koji je Kostunica dao ovom skupu.


U njegovom govoru nije bilo obecanja saradnje sa Medjunarodnim sudom za ratne zlocine, sto je preduslov bilo kakvih pregovora za pristup u EU. On je okrivio Brussels da snosi zajednicku odgovornost sa NATO snagama za napade na Jugoslaviju. Upozorio je Crnu Goru da bi svaki jednostrani potez ka nezavisnosti mogao dovesti do "katastrofalnih posledica" i kritikovao medjunarodnu zajednicu sto nije uspela da spreci pripadnike albanskih gerilaca da dejstvuju van Kosova.


Kao odgovor, crnogorski predsednik Milo Djukanovic, koji je prisustvovao kao clan Kostunicine jugoslovenske delegacije, a ne kao sef drzave, opisao je trenutni odnos svoje zemlje sa Srbijom kao "neodrziv" i najavio plan za raspisivanje referenduma o nezavisnosti Crne Gore za pocetak sledece godine.


Medjutim, pitanje Kosova je okupljenim liderima najjasnije ukazalo koliko toga treba da se postigne. Napadi kosovsko-albanskih gerilaca na srpske policijske snage u dolini Preseva, kao i fatalna pucnjava i bombardovanje u centru Pristine, dali su prlicno sumorni ton zagrebackim razgovorima.


Kosovski Albanci nisu direktno ucestvovali na sastanku u Zagrebu. Umesto toga, zastupao ih je sef misije Ujedinjenih nacija na Kosovu, Bernard Kouchner. On je upozorio ucesnike ovog skupa da ce biti potrebno vise godina da bi doslo do pomirenja u ovoj pokraniji. Kouchner je opisao podelu izmedju Albanaca i onih koji to nisu, kao "zid krvi".


Sto se tice Hrvatske, postignuta je jedna vazna pobeda na ovom skupu. Postignut je dogovor da zemlje zapadnog Balkana mogu da zahtevaju ulazak u EU kao individualne drzave, a ne kao celina.


U konvojima se putuje brzinom najsporijeg vozila, a Zagreb je odlucan u nameri da ne postane talac onih drzava koje usporavaju proces integracije.


Izgleda da Albanija zajedno sa Makedonijom ima najbolje izglede. Obe zemlje su vec potpisale sporazume o pristupanju i stabilizaciji. Hrvatska je sledeca na listi i nada se da ce sklopiti sporazum u sledecih sest meseci.


Bosna i Hercegovina je najudaljenija je od postizanja EU kriterija. Regionalna saradnja izmedju pet zemalja zapadnog Balkana, koju navode zemlje clanice EU, jedan je od preduslova za primanje u ovaj ekskluzivni klub.


Zagreb se ne povlaci od takvih obaveza, ali zbog upornosti nacionalistike desnice u Hrvatskoj, vlada nevoljno objavljuje pomirljive pokusaje priblizavanja svojim susedima.


Otkako je najavljen Balkanski samit prosle godine, nacionalisticka desnica Hrvatske koja se okupila oko Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, preminulog predsednika Franje Tudjmana, upozorava da ce ovaj dogadjaj obeleziti stvaranje "jugoslovenskog saveza".


HDZ je obecala masovne proteste u Zagrebu 24. novembra protiv bilo kakvog bratimljenja sa Srbijom. U stvari, pojavilo se tek nekoliko stotina demonstranata da bi provociralo Kostunicu.


U medjuvremenu, 400 direktora najvaznijih preduzeca Hrvatske doputovalo je u Beograd da bi se ponovo ozivele poslovne veze sa kolegama iz Srbije, koje su prekinute usled rata pre deset godina. Ekonomije ove dve zemlje su komplementarne i Hrvati su svesni da Jugoslavija predstavlja povoljnije trziste od Zapada.


Beograd je sa svoje strane najavio jednostrano ukidanje viza sa sve Hrvate koji zele da dodju u posetu. Zagreb jos nije najavio reciprocni aranzman. Ostre mere dobijanja viza predstavljale su vaznu prepreku saradnji, narocito u oblasti ekonomije.


Zagrebacki samit ocigledno je jedan vazan korak u pravcu pomirenja ovog regiona, ali ce morati da se rese brojni problemi pre nego sto ce moci da se kaze da je ovaj proces "okoncan".


Dragutin Hedl je redovni dopisnik IWPR.


Frontline Updates
Support local journalists