Djukanovic Trazi Klintonovu Podrsku

Sve opcije su otvorene, kaze crnogorski predsednik Milo Djukanovic americkom predsedniku Bilu Klintonu, govoreci o izgledima za "redefinisanje odnosa" sa Srbijom - cak i o mogucem referendumu o nezavisnosti.

Djukanovic Trazi Klintonovu Podrsku

Sve opcije su otvorene, kaze crnogorski predsednik Milo Djukanovic americkom predsedniku Bilu Klintonu, govoreci o izgledima za "redefinisanje odnosa" sa Srbijom - cak i o mogucem referendumu o nezavisnosti.

Iz perspektive Crne Gore, okoncanje vojnog sukoba na relaciji SRJ NATO savez namece dva zakljucka.


Prvo, Milosevic je uspeo da izgubi jos jednu od bitaka koje vodi jos od 1991. godine. Drugo, Crna Gora ce, sudeci po izjavama svojih celnika, u postratovskom periodu otvoriti pitanje redefinicije zivota u zajednickoj drzavi sa Srbijom.


Crnogorski predsednik Milo Djukanovic je ponovio takve namere Crne Gore kasno u ponedeljak uvece na sastanku sa americkim predsednikom Bilom Klintonom, kao i tokom nedavnog razgovora sa americkim drzavnim sekretarom Madlen Olbrajt u Kelnu i tokom svojih poseta Bukurestu i Sofiji ovog meseca.


U Crnoj Gori se veruje da se Miloseviceva politicka karijera ipak blizi kraju, posto se Milosevic nasao u corsokaku zbog svog sopstvenog manevrisanja.


Srusena Srbija ce biti primorana da trazi izlaz iz politickog corsokaka u koji ju je dovela Miloseviceva politika. S druge strane, sto se tice crnogorskog vodjstva, svesni su da ce njihova namera da pokrenu pitanje svog statusa u SRJ dodatno oslabiti Milosevicevu poziciju.


Crna Gora, izjavio je Djukanovic, ima namjeru da gradi otvoreno i demokratsko drustvo, povezano u evropske integracione tokove. "To mozemo da ucinimo sami ili sa Srbijom", dodao je isticuci da je uslov opstanka i prosperiteta SRJ demokratizacija oba savezna partnera.


Tesko je reci kako ce se ovo postici, sve dok je, kao sto je primetio Svetozar Marovic, predsednik crnogorskog parlamenta pre susreta izmedju Milosevica i Klintona, SRJ "jedina zemlja u svetu koja ce za svog predsednika imati coveka okrivljenog za ratne zlocine". "Pred Crnom Gorom i Srbijom je pitanje," nastavlja Marovic, "da li ce napred sa demokratijom ili nazad sa despotizmom".


Crna Gora je dodatno ojacana ucescem na Konferenciji o Jugoistoku Evrope i ukljucenjem u Pakt o stabilnosti jugoistocne Evrope. Ali jos uvek nije jasno na koji nacin i do koje mere crnogorska vlast namerava da otvori pitanje preuredjenja aktuelne federacije.


Ovo nije posve precizno receno ni u Osnovama projekta za novo uredjenje drzavnih odnosa Crne Gore i Srbije koje je usvojila Vlada Republike Crne Gore i sa kojom je Crna Gora nastupila na Konferenciji o Jugoistoku Evrope.


U Osnovama je receno da je novo uredjenje drzavnih odnosa Crne Gore i Srbije neophodan uslov "demokratskog uredjenja njihove drzavne zajednice i uslov njenog opstajanja," a takodje zahteva puno "postovanje" crnogorske i srpske "drzavnosti i nacije."


Zajednicka drzava mora pocivati na ravnopravnosti drzava i gradjana u zajednickoj drzavi, postovanju medjunarodnih standarda, ljudskih prava i sloboda, ukljucujuci i prava manjinskih naroda, te ustavnosti i zakonitosti, kao i na obezbedjenju suvereniteta i teriotorijalnog integriteta Crne Gore.


Takodje se sugerise da ukoliko Srbija ne iskaze interes da gradi zajedno sa Crnom Gorom drzavnu zajednicu na ovim principima, "objektivne okolnosti primorace Crnu Goru da se, polazeci od svojih interesa i postujuci volju gradjana, opredeli za drugaciji drzavni status".


Osnovno pitanje koje se postavlja jeste da li crnogorska vlast ima podrsku gradjana za realizaciju principa sadrzanih u Osnovama, bez obzira kuda ona vodi.


Na jednom kraju je nezavisnost. U Crnoj Gori postoji izrazen pokret za nezavisnost, politicki najizrazitije profilisan kroz delovanje Liberalnog saveza. Medjutim, sama stranka je skromno zastupljena u crnogorskom Parlamentu, sa oko 6,3 odsto osvojenih glasova na poslednjim parlamentarnim izborima koji su odrzani u maju 1998. godine.


Medjutim, suocena sa Milosevicevim pretnjama - kao sto je bio pokusaj Beograda da stavi crnogorsku policiju lojalnu Djukanovicu pod direktnu komandu Vojske Jugoslavije - podrska zapadnom savezu je porasla. Prema nedavnoj sondazi javnog mnjenja u stalnom je porastu broj onih koji se zalazu za samostalnu Crnu Goru i dostigao je blizu 30 odsto ukupnog birackog tela. Uz to oko 20 odsto gradjana umesto federalnog preferira konfederalno drzavno uredjenje.


Ove brojke su dovoljne da bi se pokrenula sira rasprava, iako protivnici potpune nezavisnosti su jos uvek u vecini. U medjuvremenu proindependenticki proces je iz dana u dan jaci. Ove nedelje je grupa uglednih profesora univerziteta zatrazila redefiniciju odnosa sa Srbijom a u Podgorici je formiran Pokret za nezavisnu Crnu Goru kao nestranacka organizacija.


Svesna da simpatije za nezavisnost rastu, promilosevicevska Socijalisticka Narodna Partija (SNP) bi zelela da isforsira referendum sto pre , i tako ugusi raspravu posto se u ovom trenutku moze ocekivati negativni odgovor, koji ne bi bio garantovan ukoliko se referendum odrzi kasnije. SNP kontrolise 29 od 78 poslanickih mesta sto je dovoljno da blokira bilo kakvu promenu ustava Crne Gore za sto je potrebna dvotrecinska vecina parlamenta.


Ipak predsednik crnongorske Vlade Filip Vujanovic je izjavio da organizovanje referenduma kao sto to trazi SNP zavisi od toga da li ce Srbija prihvatiti ponudu ove republike da se redefinisu odnosi u sadasnjoj federaciji, bez obzira na ishod.


"Ukoliko nasu ponudu Srbija ne prihvati," on je rekao u petak, onda ce se referendum pretvoriti u glasanje za ili protiv nastavka bilo kakvog udruzivanja sa Srbijom. On tvrdi da bi odbijanje crnogorske ponude koja obezbedjuje ravnopravnost Crne Gore potvrdilo nameru vlasti u Srbiji da apsorbuje prkosnog partnera u 'unitarnu' drzavu, "sto", on kaze, "licno mislim, oni ne mogu prihvatiti."


U toku NATO bombardovanja Jugoslavije, 58 odsto ispitanika je podrzalo resenje politickim putem na osnovu medjunarodnog sporazuma i davanje visokog statusa autonomije kosovskim Albancima.


Iako je bombardovanje prestalo, Vojska Jugosavije se jos uvek nije povukla u kasarne, ratno stanje je na snazi, a njime se ogranicavaju ljudska prava u republici. Vrlo je tesko zamisliti da ce se Milosevic lako odreci mehanizma represije kojim disciplinuje Crnu Goru i svoje unutrasnje javno mnjenje.


Vujanovic smatra da se malo toga moze promeniti u Podgorici pre nego sto dodje do promene u Beogradu. U medjuvremenu situaciju ne moze da promeni ni medjunarodni stav ni pristupanje Crne Gore Paktu za jugoistocnu Evropu. "Odnosi sa Srbijom", rekao je, "su do te mere komplikovani da ih nista vise ne moze iskomplikovati."


Ljubinka Cagorovic je novinar u Podgorici


Frontline Updates
Support local journalists